1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Znate li šta je mobing?

Dragan Maksimović19. oktobar 2008.

Mobing na radnom mestu nije zaobišao ni BiH. U cilju zaštite zaposlenih nedavno je u RS formirano udruženje “Stop mobingu”, koje će uskoro delovati u celoj BiH.

https://p.dw.com/p/Fctg
Mobing- zlostavljanje na radnom mestuFoto: Illuscope

Mobing je specifičan oblik ponašanja na radnom mestu, kada jedna osoba ili grupa, sistematski psihički zlostavlja i ponižava drugu osobu,sa ciljem da ugroze njen ugled, čast, ljudsko dostojanstvo i integritet. Neretko ova vrsta pritiska završava davanjem otkaza. Zlostavljana osoba je bespomoćna, a takve se aktivnosti odvijaju najmanje jednom sedmično, tokom najmanje šest mjeseci. Ovako bi ukratko glasila definicija mobinga.

Niko ne želi da govori o mobingu

Zbog straha od poslodavaca većina ljudi ne želi uopšte da priča o ovom obliku pritiska, pa čak ni po cenu modifikacije glasa, strahujući za posao koji se u BiH teško dobija. Nedavno je osnovano udruženje građana “Stop mobingu”, za predsednicu je postavljena Anica Ramić ističe: “Cilj našeg udruženja jeste pomoć žrtvama mobinga i edukacija radnika i građana“.

Symbolbild Streit
Kako pomoći žrtvama mobinga?Foto: Bilderbox

Termin mobing prvi je upotrebio nemački psihijatar Hajnc Leman 1984. godine, koji je u Švedskoj otvorio prvu kliniku za lečenje osoba traumatizovanih na radnom mestu.

Pretnja modernom društvu

U većini zemalja Evropske unije mobing je prepoznat kao ozbiljna pretnja modernom društvu, i uvidelo se da postoji potreba da se zaštite žrtve i da se prekršioci krivično sankcionišu. U BiH ovaj je problem jeste prisutan ali nije dovoljno predstavljen u javnosti.

Frauenbündnis gegen Gewalt Symbolbild
Zlostavljanje ne mora da bude samo fizičko.Foto: dpa

Savetnik ombudsmana RS, Dragica Radović kaže: “Mobing kao novi pojam diskriminacije i uznemiravanja na radnom mestu, vezano za prava iz radnog odnosa prisutan je na prostorima BiH. U Zakonu o radu postoji deo koji govori je o zabrani diskriminacije vezano za traženja prvog zaposlenja i vezano za ostvarivanje prava radnika na radnom mestu.”

Zlostavljaju oni manje sposobni

Iako se ljudi teško odlučuju da progovore o ovom problemu Anica Ramić kaže da je i sama bila žrtva mobinga. “Kada se pričalo o mobingu, verujte nije me interesovalo. Do trenutka kada sam doživela mobing na svojoj koži, onda sam počela da tražim po Internetu udruženja iz Srbije, ljude koji će mi pomoći. Uz nas je stao Gender centar RS, Vlada RS, Helsinški komitet.”

Mobing prikriva nemoć

“Moberi”, odnosno oni koji zlostavljaju, obično su manje sposobne osobe ali, prema istraživanjima veoma moćne osobe u društvu bez kapaciteta za ljubav ili kreativnost. Mobingom obično prikrivaju nemoć u nekoj drugoj sferi svog života, formirajući oko sebe grupu u kojoj dokazuju svoju moć i važnost na račun žrtve. Udruženje “Stop mobingu”, koje za sada, djeluje na području RS proširiće se i na prostor cele države kako bi se stanovništvo što više edukovalo o značenju mobinga.