1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

"Zasladićemo Evropi"

agencije1. januar 2009.

Češka Republika preuzela je u ponoć od Francuske šestomesečno predsedavanje Evropskom unijom sa naprasno izmenjenim prioritetima - globalnom ekonomskom krizom umesto integracija zapadnog Balkana.

https://p.dw.com/p/GQFa
Češka je 1. maja 2004. postala članica EU.Foto: AP

Češka, prema rečima šefa diplomatije Karela Švarcenberga, ne odustaje od tog ključnog spoljnopolitičkog prioriteta, ali sa skromnijim ciljem - da se proces integracija ne zaustavi. Vlada Češke će Izmenjene prioritete usvojiti 5. januara, a dva dana kasnije na svečanom susretu sa Evropskom komisijom u Pragu počeće i formalno predsedavanje.

Zasladićemo Evropi sa tri E

Češka je svoje prioritete sažela u tri E, uz vickastu parolu "Zasladićemo Evropi", koja na češkom jeziku ne znači da će Prag nekom zasladiti život, već je glavno preneseno značenje suprotno, da će nekom zagorčati život. Prvo "E" je energetika, gde joj je zahvaljujući naporima i umeću Francuske i njenog predsednika Nikole Sarkozija skinuto najteže breme - dogovor o energetsko-klimatskom paketu EU i ograničavanju emisija uglen-dioksida do 2020. godine. Drugo "E" je ekonomija što se sticajem okolnosti pretvorilo u glavni prioritet, zbog svetske ekonomske krize. Treće "E" je Evropa i svet, gde je Češka zamišljala da počne zvanično novi projekat iz radionice Poljske i Švedske – Istočno partnerstvo, a kao ključni prioritet da ubrza i napravi osetan pomak u integraciji zapadnog Balkana.

"Češka će se boriti da globalna ekonomska kriza ne gurne ključni prioritet, Balkan, na sporedni kolosek u neznanu budućnost", rekao je uoči predsedavanja Švarcenberg, ali je priznao da će, obzirom na globalnu krizu, razlog za zadovoljstvo biti ako se integracija Balkana ne zaustavi. Češka je očekivala da će sa Hrvatskom moći da zatvori bar ključna i najteža poglavlja pregovora, ali će umesto toga morati da rešava spor Ljubljane i Zagreba oko granice i slovenački veto koji usporava hrvatske integracije.

Bez Mladića se ne može slomiti otpor Holandije

Kada je u pitanju Srbija, Švarcenberg, zagovornik hitnog otpočinjanja tesne privredne saradnje Brisela sa Beogradom i primene potpisanih sporazuma, priznao je da se bez Ratka Mladića u Hagu ne može slomiti otpor Holandije daljem pridruživanju Beograda. Prioritet je i dalji pomak u liberalizaciji viznog režima i stavljanju Srbije na "belu šengensku listu".

Neželjeno i neprijatno iznenađenje za Prag sa ništavnim iskustvom u posredovanju u velikim međunarodnim kriznim žarištima je i najnovija kriza na Bliskom Istoku i eskalacija nasilja u Gazi. "To je prvi izazov gde moramo da se pokažemo", kazao je Švarcenberg koji u nedelju putuje na čelu delegacije EU u Izrael i palestinske teritorije. Šef češke diplomatije je u roku od 24 časa zamenio oštar češki nacionalni stav, da Izrael ima pravo da se brani, za zajednički evropski - da su neprihvatljive vojne operacije sa toliko civilnih žrtava.

Hoće li Češka moći da se izbori sa izazovima?

Ne pamti se da je u EU bilo koja zemlja predsedavajući pre Češke bila dočekana sa toliko skepse i bojazni ostalih članica da neće uspeti da odgovori izazovima koje pred nju postavlja uloga lidera EU. Iako u evropskim medijima kao glavni krivac za zloslutno proricanje češke blamaže biva označavan najglasniji evroskeptik među šefovima država i vlada Evrope - češki predsednik Vaclav Klaus, u Briselu dobro znaju da Češka ima premijerski sistem i da je njen partner premijer Mirek Topolanek, racionalno proevropski raspoložen političar.

Strah Evropljana proističe iz činjenice da češka vlada visi o koncu nekoliko glasova prebega u parlamentu i nije uspela da dogovori primirje sa opozicijom tokom predsedavanja, niti obezbedi podršku za evropsku agendu. To je potvrdila demonstracija moći češke opozicione Socijaldemokratske stranke koja je sprečila u parlamentu produžetak boravka čeških vojnika u inostranim misijama, pa i u uniformama Kfora, koju inače zbog zaštite Srba na Kosovu cela češka opoziciona levica podržava.