1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Zarada na ptičjem gripu?

9. avgust 2009.

Umesto da ljude čine nesigurnim i manipulišu njihovim strahovanjima zdravstvene kase bi trebalo da se sete sopstvene devize: preventiva je najbolja, piše „Bild am zontag“. Teme komentara su i američko – kineski odnosi.

https://p.dw.com/p/J6Ps
Oboleli od svinjskog gripa zvone četiri puta i čekaju ispred ordinacije: Uputstvo na ulazu u jednu ordinaciju u HanoveruFoto: picture alliance/dpa

List Bild am zontag piše o sporovima oko toga ko će platiti troškove vakcinacije protiv svinjskog gripa:

„Zdravstvene kase pokušavaju da ucene političare i prete da će povećati doprinose ukoliko država ne plati troškove vakcinacije protiv svinjskog gripa. Deblji kraj izvuklo bi 70 miliona osiguranika i to ne bi smelo da se dogodi. Kase su samo prošle godine imale višak od 1,43 milijarde evra. U rezervama imaju gotovo pet milijardi evra i to je dovoljno da se svaki Nemac vakciniše ne jedanput, nego više puta.

Preventiva je bolja

Ukoliko sada kase koriste epidemiju svinjskog gripa kako bi još više zaradile, onda to podseća na pohlepu naftnih kompanija. Naime, one uvek imaju neki izgovor za svako poskupljenje benzina. Umesto da ljude čine nesigurnim i manipulišu njihovim strahovanjima zdravstvene kase bi trebalo da se sete sopstvene devize: preventiva je najbolja. Naime, vakcinacija je kasama ipak jeftinija nego ako tokom zime, kako prognoziraju stručnjaci, stotine hiljada ljudi ostanu u krevetu zbog gripa“, piše „Bild am zontag“.

List Braunšvajger cajtung piše o američko – kineskim odnosima:

„Kratkoročno predsednik Obama želeo bi da iskoristi najmnogoljudniju zemlju sveta kao lokomotivu koja će izvući iz recesije posrnulu američku privredu…Na duži rok, predsedniku je stalo do toga da podseti Peking na njegovu odgovornost u svetskoj politici. Tu ima priličnih propusta – uloga Kine je problematična bilo da je reč o nuklearnim ambicijama Irana i Severne Koreje ili o situaciji u Avganistanu i Mjanmaru.

Kako su sva upozorenja do sada naišla na gluve uši Obama sada pokušava da bude ljubazan. Istina, još odnose sa Kinom ne stavlja iznad onih sa drugim zemljama. Ali, to bi moglo da se promeni i EU da postane drugorazredan partner ukoliko ne bude nastupala jedinstveno i odlučno“, piše list „Braunšavjger cajtung“.

Evropa u drugom planu

Američko – kineskim odnosima bavi se i minhenski list Zidojče cajtung:

„Prošla su vremena u kojima su američki političari vlastodršcima u Pekingu držali duga predavanja o ljudskim pravima. Naime, u Vašingtonu osećaju šta su dužni Pekingu: Kinezi imaju američke državne obveznice u vrednosti od 800 milijardi dolara i nikome drugom u svetu SAD ne duguju toliki novac. Ministarka spoljnih poslova Hilari Klinton ocenila je nedavni dijalog dve strane u Vašingtonu kao novi početak. A predsednik Barak Obama je najavio da će 21. vek biti u znaku SAD i Kine. Velike reči, ali još je potpuno neizvesno kakvu će ravnotežu na kraju uspostaviti dve velesile. Amerikanci i Kinezi u svakom slučaju dovoljno veruju u sebe da bi trošili reči na nekog trećeg. Na nedavnom sastanku na vrhu u Vašingtonu niko nije pominjao Evropu i stari svet“, piše „Zidojče cajtung“.

Špigel onlajn piše o posledicama sunčane oluje koja se očekuje iduće godine:

„Sunčane oluje mogu na Zemlji da izazovu nestanak struje i stvore haos na celim kontinentima. Sledeću sunčanu oluju naučnici očekuju 2010. godine – u SAD već se pripremaju za nju, EU nema još nikakve planove.

Astrofizičari najveću aktivnost Sunca očekuju 2012. godine, ali zračenje je najveće dve godine uoči i dve godine posle vrhunca aktivnosti. Protekli period visoke aktivnosti doveo je 2003. godine do problema u snabdevanju strujom – u Malmeu u Švedskoj pregoreli su transformator i delovi visokonaponske mreže tako da je 50 hiljada ljudi danima bilo bez struje. Avioni us leteli na nižim visinama zbog jačine zračenja, a sistemi za navođenje na američkim aerodromima delimično su bili neupotrebljivi.

U slučaju superoluje samo u SAD moglo bi biti oštećeno 360 trafostanica. Problem nije u tome što pregore osigurači, nego što se transformator bukvalno istopi“, piše „Špigel onlajn“.

ag/nb/idj