1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Za Siriju ima novca, ali nema mira

Saša Bojić5. februar 2016.

Mirovni pregovori o Siriji u Ženevi su prekinuti i biće nastavljeni za tri nedelje. Donatorska konferencija za Siriju u Londonu je – dala rezultate. O tome pišu nemački mediji…

https://p.dw.com/p/1HqCh
Großbritannien Syrien Geberkonferenz in London Merkel und Cameron Eröffnung
Foto: Getty Images/D. Kitwood

Razgovori o Siriji u Ženevi su prekinuti na tri nedelje, a donatorska konferencija za Siriju održana u Londonu, uspešno je završena. Ženevski pregovori o političkom rešenju krize u Siriji biće nastavljeni 25. februara, izjavio je specijalni izaslanik UN Stefano de Mistura. On je dodao da taj prekid „nije ni kraj, ni neuspeh, pregovora“. Konferencija je počela u petak (29.1.) i do danas nije donela nikakve rezultate. Što se tiče sastanka u Londonu, njega je većina učesnika i komentatora okarakterisala kao „uspeh“. Za pomoć Siriji je sakupljeno više od deset milijardi dolara.

„Novac je na raspolaganju odmah i mi imamo perspektivu za naredne godine“, rekla je na kraju konferencije nemačka kancelarka Angela Merkel. Nemačka je obećala 2,3 milijarde dolara za naredne tri godine, od toga 1,3 milijarde za 2016. Finansijska podrška je „ono što možemo da učinimo kako bismo sprečili uzroke izbeglištva“, da ne bi toliko mnogo ljudi moralo da pođe na opasan put, dodala je Merkelova. Ona se zahvalila i Turskoj, Jordanu i Libanu za to što sirijskim ratnim izbeglicama daju radne dozvole. Inače, u Londonu su se na poziv Nemačke, Velike Britanije, Norveške, Kuvajta i UN okupili predstavnici više od 70 zemalja.

Prema navodima Ujedinjenih nacija, rat u Siriji je od 2011. godine odneo oko 250.000 žrtava, a 4,5 miliona Sirijaca je izbeglo u susedne zemlje. „Međunarodne inicijative za pomoć Siriji moraju biti objedinjene u neku vrstu Maršalovog plana“, rekao je nemački ministar za razvoj Gerd Miler. On je dodao da ne taj način treba da bude sprečeno da izbeglice iz kampova u zemljama koje okružuju Siriju dolatze u Evropu. Miler je naglasio da u Siriji ima mirnih zona kao što je Sindžar, te da ljudima koji žele tamo da se vrate treba pružiti podršku.

List Handelsblat (Diseldorf) se u svom komentaru pozabavio prekidom mirovnih pregovora u Ženevi. „Jasno je ko je glavni krivac za bedan završetak razgovora: Asadov režim i njegov brat po oružju – ruski predsednik Vladimir Putin. Oni ne polažu mnogo na diplomatsko rešenje sukoba, već žele da iznude vojno rešenje. Svejedno im je da li će pri tome da počine ratne zločine ili ne. Asadov režim, i sada i Rusi, imaju toliko krvave ruke, da bez ikakvih skrupula mogu da i dalje rade po svom.“

Dnevnik Landescajtung (Lineburg) piše o donatorskoj konferenciji: „Ona nije ništa više od malog signala nade. Jer, ni debele svote novca neće moći da zaštite ljude u Siriji od svakodnevne kiše bombi koja traje već pet godina. Odlučujuće će biti da li će na ženevskoj konferenciji biti postignuta saglasnost o primirju i o mirovnom rešenju. Privremeni prekid ženevske konferencije ubrzo nakon početka, pokazuje da će put ka mirovnom rešenju biti teži i naporniji. Tek kada oružje zaćuti, opašće i broj izbeglica iz regiona. Tek tada će moći da splasne i unutrašnjepolitički pritisak na kancelarku, u čije međunarodno rešenje izbegličkog problema u Nemačkoj veruje sve manje ljudi.“

Levičarski nadregionalni dnevnik Junge velt (Berlin) smatra da bi „za mirovno rešenje svakako bilo dobro kada bi oružje zaćutalo. Ali, obustava vatre bi bila realna samo kada bi je se pridržavale obe strane. Međutim, neke od strana koje učestvuju u ovom ratu ne žele mir. Za džihadiste samo pobeda znači uspeh. Dok su opozicija i oni koji joj pružaju podršku na Zapadu tražili od Moskve i Damaska da prekinu napade, jedna raketa koju su ispalili pobunjenici je u Deri ubila 19 ljudi. No, o tome ne govore ni pregovarači iz Rijada ni zapadni mediji. Prema njihovim tumačenjima, za zločine u ovom ratu su krivi samo Asadov režim i Moskva.“