1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Zašto sve više nemačkih mališana muca?

5. februar 2012.

Broj mališana u Nemačkoj koji mucaju ili imaju problema sa koncentracijom, u poslednje vreme rapidno raste. Koji su razlozi tome? Da li zaista reč o stresu kojem su izloženi već u tom uzrastu?

https://p.dw.com/p/13xLM
Ozbiljni ili preuveličani simptomi?Foto: DW

Neki jednostavno ćute, drugi mucaju, treći nepravilno izgovaraju pojedine glasove, a mnogo je i onih koji iako razumeju pitanje nisu u stanju na njega da odgovore logičnom rečenicom. Ovakve ili slične simptome poremećaja u govoru u Nemačkoj pokazuje svako treće dete u predškolskom uzrastu. Tako barem pokazuju rezultati istraživanja koje je nedavno sprovelo nemačko zdravstveno osiguranje Barmer GEK.

U najnovijem izveštaju, navodi se kako su „simptomi psiho-socijalnih oboljenja“ poput poremećaja govora, ali i nedostatka koncentracije, kod predškolskog uzrasta u Nemačkoj u porastu. Pri tome ovi problemi su kod dečaka izraženiji nego kod devojčica. Prema rezultatima istraživanja, kod 38 odsto dečaka primetan je neki oblik poremećaja u govoru, dok je istim pogođeno 30 odsto devojčica. Među dečacima se oko 20 odsto njih zbog navedenih problema odlazi kod logopeda, a kod devojčica se taj procenat kreće oko 14.

Izraženo u još konkretnijim brojkama, rezultati istraživanja govore kako u Nemačkoj 10,3 odsto dece pokazuje simptome poremećaja u govoru. Drugim rečima, godišnje oko 1,12 miliona devojčica i dečaka u dobi do četvrte godine starosti. Zbog toga zdravstveno osiguranje Barmer GEK godišnje za preglede logopeda potroši oko 70 miliona evra. Ukupno se u Nemačkoj na lečenje ove vrste, izdvaja oko milijardu evra. Šta su razlozi i da li je zaista reč o oboljenjima, mišljenja stručnjaka su različita.

Stres i prerano izlaganje pritisku

„Činjenica je da razlog ovako velikom broju dece sa određenim problemima ne leži u lošoj medicinskoj brizi. Kao što pokazuje naše istraživanje roditelji za svoju decu koriste terapijske mogućnosti. Isto tako, čak oko 90 odsto roditelja redovno vodi svoju decu na preglede na kojima ispitujemo upravo razvoj govora mališana. Jedini izuzeci u ovoj priči su gradovi poput Berlina i Hamburga – ovde je procenat roditelja koji dovodi decu nešto niži“, kaže predsednik zdravstvenog osiguranja Barmer GEK, Rolf –Ulrih Šlenker.

Iako mnogi logopedi i pedijatri korene poremećaja govora kod dece vide u njihovom odgajanju, porodici, činjenici da možda potiču iz nižih socijalnih slojeva ili pak iz porodice sa takozvanom migrantskom pozadinom (u tim porodicama se često govore dva ili tri jezika), jedan od autora pomenutog istraživanja, Fridrih Vilhelm Švarc tvrdi da ovakva objašnjenja ne proizlaze iz njihove studije.

Prema njegovom mišljenju razlozi problema mogu pre biti u tome što deca danas sve ranije kreću u prvi razred, pa su ranije izložena pritisku i stresu. „U pokrajini Baden Virtemberg deca u školu kreću tek sa sedam godina i ovde gotovo da i nema dece koja mucaju ili neispravno govore. U Berlinu gde deca kreću u prvi razred već sa pet i po godina, ti problemi su češći“, kaže Šlenker.

Moderne bolesti?

Međutim, osim poremećaja u razvoju govora, u Nemačkoj se navodno povećava i broj dece sa sindromom hiperaktivnosti i poremećaja pažnje. Prema nezvaničnim procenama, trenutno svaki deseti devetogodišnjak zbog ovog sindroma posećuje neurologa ili psihijatra. Isto tako upadljiv je podatak da je sve veći broj dece koja boluju od neurodermitisa (koji često ima psihološke uzroke). Kod dece do treće godine starosti, od ove bolesti pati čak njih 16 odsto. Među njima, najveći broj živi na istoku Nemačke, zbog čega mnogi polaze od toga da razlozi leže u zagađenju vazduha, koje je tamo puno izraženije nego u ostatku zemlje.

Klimatske promene, veliki stres kojem su izloženi i deca i roditelji, prema mišljenju stručnjaka, glavni su uzroci poremaćaja u razvoju govora, ali pomenutih kožnih oboljenja. Međutim, stručnjaci primera radi kažu da je najverovatnije reč o "trendovskim bolestima, oboljenjima koja to zapravo i nisu, ali su trenutno vrlo popularna i o njima se često govori". Drugim rečima, prema njihovom mišljenju, veća pažnja roditelja, lekara i učitelja može biti razlog što pojedini manji simptomi budu prebrzo proglašeni simptomima ozbiljnih oboljenja ili poremećaja, iako se radi o poteškoćama koje su još možda pre nekoliko godina bile sasvim normalne pojave u pojedinim fazama razvoja dece.

Autor: Željka Telišman (dpa)
Odg. urednik: Jakov Leon

Kind spielt Klavier
Foto: Fotolia/pete pahham