1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Zašto Kristin Lagard prognozira apokalipsu?

17. decembar 2011.

Nemačka štampa komentariše izjavu direktorke MMF Kristin Lagard koja današnju situaciju poredi sa velikom depresijom iz tridesetih godina. „Zašto Lagard dosipa ulje na vatru?“, pitaju se u Frankfurter algemajne cajtungu.

https://p.dw.com/p/13UgD
Kristin Lagard ne veruje u oporavak svetske ekonomijeFoto: dapd

Frankfurter algemajne cajtung: „Kristin Lagard, direktorka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), svojim pesimističnim prognozama vezanim za svetsku ekonomiju zastrašila je međunarodnu politiku. Izgledi za privredni oporavak su ‘prilično mračni’, izjavila je Lagard u Vašingtonu. Ona smatra da u čitavom svetu postoji opasnost od stagnacije privrednog rasta. Lagard je upozorila da postoji opasnost da svetska ekonomska kriza preraste u krizu kakva je bila tridesetih godina. U to vreme, pred početak Drugog svetskog rata, karakteristike međunarodne politike su bile: povlačenje, protekcionizam i izolacija.

Zašto direktorka Međunarodnog monetarnog fonda Kristin Lagard današnju situaciju poredi sa velikom depresijom kakva je viđena tridesetih godina prošlog veka? Zašto Lagard dosipa ulje na vatru, kada upozorava na opasnost od protekcionizma i izolacije? Jedna globalna institucija kao što je MMF trebalo bi upravo suprotno da radi, da ukaže svim zemljama, kontinentima i narodima da je neophodno da danas sarađuju kao nikada ranije u borbi protiv svih mogućih kriza.


Svojim prekomernim upozorenjima o horor-lomu svetske ekonomije, Lagard širi sumnju da Vašington želi u svoju korist da vodi politiku spasavanja evra. Ali, na svu sreću, investitori se na daju zbuniti. Tržišta trenutno smirenije reaguju na upozorenja od propasti ili na činjenice o pogoršanom bonitetu banaka. Upravo zato što je svim investitorima jasno koliko je trenutno situacija teška, malo koji je spreman da se upušta u velike rizike. Sa padom prometa, slabi i dejstvo histerika. To bi bila lepa želja za predstojeću godinu: Depresija za one koji prognoziraju propast“, komentariše frankfurtski list.

Griechenland Referendum Reaktion Börse Flash-Galerie
Foto: picture-alliance/dpa

Rajniše post (Diseldorf): „Prognoze za svetsku ekonomiju nisu dobre. Izgledi za privredni rast su u čitavom svetu veoma slabi. Zaoštravanje dužničke krize pre svega preti Evropi, ukoliko vlade ne ispune obećanja i početkom sledeće godine ne sprovedu u delo odluke sa poslednjeg samita EU. Tržišta konačno žele da vide dela, reči im je preko glave. Od opasnosti da se zapadne u veliku depresiju kakva je nastupila u oktobru 1929. godine, svet je još uvek daleko. Za razliku od tog vremena, centralne banke danas vode politiku niskih kamata. S obzirom na strah od inflacije Evropska centralna banka je prošle nedelje snizila svoje kamate. Kada su 1929. godine Američka centralna banka i neke druge banke povećale kamate, to nije bio okidač, već glavni razlog za izbijanje svetske ekonomske krize. Upozorenja predsednice Međunarodnog monetarnog fonda od opasnosti od velike depresije su preterana i sama gospođa Lagard to zna. Međutim ona želi da probudi svetsku javnost – protekcionizam i prekomerni deficiti vode ka još većoj krizi.“

Povodom jučerašnjeg saopštenja japanske vlade da su u nuklearnoj elektrani Fukušima stečeni uslovi za takozvano „hladno zatvaranje“ reaktora, Berliner cajtung piše:


„Fukušima će još dugo biti veliki problem za japanske građane i državu. S obzirom na nedavnu nuklearnu katastrofu, može da se razume što premijer Noda želi da proslavi jedan uspeh. Ali ne bi bilo pametno kada bi zbog tog uspeha jedan tako veliki problem pokušao da se stavi na stranu. Bio bi to veliki korak nazad. Japanska vlada je posle mnogo odugovlačenja kao dugoročni cilj sebi postavila prestanak korišćenja nuklearne energije. Na tome sada mora da radi, umesto da ulepšava trenutnu situaciju.“

Flash-Galerie 2011 Jahresrückblick Fukushima
Foto: picture alliance/dpa

Priredio: Boris Rabrenović
Odg. urednik: Nemanja Rujević