1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Vlada u dilemi: nuklearke ili vetrenjače?

18. mart 2011.

Nemački listovi naširoko komentarišu dilemu pred kojom stoji nemačka vlada: da li trajno obustaviti rad nuklearnih elektrana i ulagati više u obnovljive izvore energije? Tema je i finansijski uticaj katastrofe u Japanu.

https://p.dw.com/p/RAL8
Nuklearka u blizini Karlsruea
Nuklearka u blizini KarlsrueaFoto: dapd

Povodom rasprave o korišćenju nuklearne energije u Nemačkoj list Miteldojče cajtung piše: „Na kraju se računaju dela. Kada se u budžetu ponovo predvide veća sredstva za obnovljive vidove energije i saniraju zgrade kako bi se sačuvala energija, kada se stare nuklearne elektrane definitivno zatvore i kada se razbije energetski regionalni monopol četiri velike kompanije u skladu sa pravilima tržišne privrede, onda će moći da se kaže: savezna vlada je zaista shvatila šta se dogodilo 11. marta. Ukoliko ne učini ništa od pomenutog, onda je sva buka bila samo zbog ovogodišnjih izbora.“

List Fraje prese takođe se bavi poukama katastrofe u Japanu: „Epohalno nova politika bila bi kada bi se ljudi pripremili za velike promene kada je u pitanju energija. Već manja potrošnja mnogo bi značila. Preorijentacija bi iziskivala velike investicije u infrastrukturu. Morale bi da se izgrade nove takozvane inteligentne mreže za prenos struje. Već sada ima otpora. Promena u energetskoj politici ima i cenu, i neprijatnu stranu: ogromni parkovi vetrenjača, more solarnih krovova i ogromne, problematične, površine pod monokulturama za proizvodnju biogoriva, skuplja struja. Građani moraju biti obavešteni o svemu tome ako se želi prekretnica u energetskoj politici.“

Nuklearnom politikom bavi se i list Zidvest prese: „Ovo su teška vremena za konzervativce. Prvo im je savezni predsednik rekao da je i islam deo Nemačke. Posle toga se ispostavilo da je njihov briljantni politički heroj, ministar odbrane Gutenberg, najobičniji hohštapler. I sada se na kraju pokazalo da je vera u kontrolu nuklearne energije iluzija. I šta im na kraju preostaje osim Angele Merkel? Kancelarka bi rado da gleda samo napred, u postepeno napuštanje nuklearne energije što je sada vladin plan. To je razumljivo u godini u kojoj se održava još šest izbora, jer kancelarka tako pokazuje da je u stanju da bude efikasna posle nesreće koja je pobudila egzistencijalne strahove – ne samo u Japanu.

Planira se izgradnja novih velikih "parkova vetrenjača" na Baltiku
Planira se izgradnja novih velikih "parkova vetrenjača" na BaltikuFoto: European Union

Ali, predsednici CDU neće biti tako lako da se izvuče iz zamke. Javnost bi htela da čuje od nje kojim se kompasom rukovodi i koji interesi i vrednosti određuju njene postupke. Danas reći jedno, a sutra nešto suprotno nije put ka sticanju poverenja. To što se najzad ozbiljno pozabavila strahovanjima građana ne zaslužuje posebne pohvale. Zašto je još nedavno ignorisala rezerve (u pogledu korišćenja nuklearne energije)? Angela Merkel i njeni saradnici, ako se ostave po strani žestoki napadi opozicije, imaju problem: velika većina građana jednostavno ne veruje u paničnu promenu (vladine) politike kada je o nuklearnoj energiji reč.“

List Noje vestfeliše komentariše: „Šta vredi ako Nemačka odustane od nuklearnih elektrana, a susedi ne? Ako francuske nuklearne elektrane blizu granice i dalje proizvode struju, a u slučaju katastrofe zapadni vetrovi radioaktivnost nose u pravcu Nemačke? Zašto onda odustajati? Zato što to ima smisla sa ekonomskog i moralnog aspekta. Sa moralnog, jer ne može svako da čeka da onaj drugi učini prvi korak. Trenutak nalaže da se prekine sa taktiziranjem.

Odustajanje od nuklearne energije ima smisla i sa ekonomskog stanovišta. Sada se sva pažnja mora usmeriti na regenerativne izvore energije. Oko 17 procenata energije proizvedene prošle godine u Nemačkoj potiče od vetra, vode, sunca, biomase. Prema proceni stručnjaka, za desetak godina iz tih izvora moglo bi se obezbediti 40 procenata, do 2050. godine čak 80 odsto. Za nemačku privredu to je ogromna šansa. Kao preteča na polju obnovljive energije mogla bi da prodaje tehnologiju u svetu i tako obezbeđuje nova radna mesta u zemlji. Prošle godine u tom sektoru bilo je zaposleno 370 hiljada ljudi, a ima posla za mnogo, mnogo više.“

Na sledećoj strani:

Katastrofa u Japanu finansijski opasnija za SAD

Katastrofa u Japanu finansijski opasnija za SAD

List Fajnenšel tajms Dojčland piše o finansijskoj situaciji Japana i sveta nakon katastrofalnog zemljotresa, cunamija i havarije u nuklearnoj elektrani: „Ako se pogledaju samo brojke, Japan je gotovo bankrotirao. Već pre zemljotresa bio je rekorder prema visini duga među industrijski razvijenim zemljama. Japanska država zadužena je za dvostruki iznos godišnjeg društvenog proizvoda – to je dvostruko više od SAD i znatno više od Grčke. Situacija će se samo dodatni pogoršati zbog ogromnih troškova za obnovu zemlje.

Japan Börse Wirtschaft Kursfall in Tokio
Foto: AP

Uprkos tome, državni bankrot Japana i u najgorem slučaju teško je moguć. Sa finansijskog aspekta, SAD imaju mnogo više razloga za strahovanja zbog posledica japanske katastrofe. Strah da bi Japanu moglo ponestati novca je neosnovan, jer na tamošnjem tržištu državnih obveznica drugačija je situacija. Za razliku od SAD ili Nemačke Japanci gotovo da ne zavise od stranog kapitala. Strani investitori, naime, poseduju samo pet procenata državnih obveznica i čak kada bi povukli taj novac deficit bi lako popunile velike japanske banke i penzioni fondovi.

U daleko većoj opasnosti su američke državne finansije koje u mnogo većoj meri zavise od stranog kapitala. Posle Kineza, Japanci su najveći investitori u američke obveznice. Ukoliko bi povukli novac iz dolarskih obveznica kako bi ga uložili u obnovu zemlje to bi napravilo ogromnu rupu u američkom budžetu. Rast vrednosti jena i pad dolara proteklih dana ukazuju da je taj scenario moguć. Pri tom nije reč samo o privatnim investitorima. I centralna japanska banka mogla bi biti primorana da se odrekne dela deviznih rezervi, ukoliko dođe do privrednog pada i smanjivanja prihoda od izvoza. Veliki deo tih deviznih rezervi je u američkim obveznicama.“

Priredio: Nenad Briski

Odg. urednik: Nemanja Rujević