1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Vetrenjače od drveta

28. avgust 2012.

Proizvodnja i korišćenje postrojenja koja proizvode struju snagom vetra nalaze se u usponu. Tome se raduju i proizvođači čelika. Ali firma Timber tauer iz Hanovera ima hrabru ideju: gradi vetrenjače od drveta.

https://p.dw.com/p/15xzR
Foto: TimberTower

Drveni tornjevi sa propelerima već su prošli kroz tehnički pregled; 2011. je postavljen prototip takve vetrenjače, a do sredine septembra će biti završen i jedan toranj visok 100 metara. Drvo ima mnoge prednosti, tvrde stručnjaci pomenute firme. Na primer, od drveta mogu da se grade viši tornjevi nego od čelika ili betona. Posetili smo gradilište drvenog tornja konstatovali: gradnja drvenog tornja napreduje - stiglo se do polovine, što znači: visine od 60 metara. Konstrukcija pri tome izgleda krajnje neupadljivo: svetlosive je boje, i ništa ne ukazuje da je od drveta. „Boja je takva zato što smo površinu drveta oblepili specijalnom plastičnom materijom koja štiti toranj od nevremena“, kaže Holger Gibel, šef firme Timber tauer.

Dve firme prave kompletan toranj

„Ono što ovde vidimo“, kaže Gibel, „jeste građevinska konstrukcija pomoću koje se toranj montira. To znači da će toranj kasnije nositi samo ove spoljne ploče - ali da bismo njih montirali, potreban nam je kostur građevine, a to je ova konstrukcija u sredini.“ Sledeći deo te konstrukcije već se nalazi pored tornja. Narednih dana, ogroman kran će ga podići i postaviti na vrh postojeće konstrukcije. Tamo će biti fiksiran i zatim obložen pločama od smreke. Toranj će biti visok 100 metara; izuzev generatora od 1,5 megavata i rotora, svi njegovi delovi će biti od drveta. Timber tauer će sam toranj prodati jednoj drugoj firmi koja je zadužena za ugradnju turbina, i tek tada će gotovo postrojenje moći da se proda.

Čelični tornjevi ograničeni na 110m

Drvo kao građevinski materijal ima mnogo prednosti, kaže Holger Gibel: „Čelični tornjevi ne mogu biti viši od 110 metara. Ako bismo želeli da budu viši, morali bismo da pravimo postolja koja su viša od 4 metra i 20 centimetara. A ona ne bi mogla da prođu ispod nadvožnjaka na nemačkim autoputevima.“ Drugi je slučaj sa tornjevima od drveta koji se kompletno montiraju na licu mesta. Transport pojedinih delova putevima je mnogo lakši. Već se planira gradnja drvenog tornja koji će biti visok 140 metara – u Ninburgu pored Hanovera. Taj kolos će proizvoditi 30 do 40 odsto više struje nego drugi tornjevi, a njegova gradnja košta 10 do 20 odsto manje od gradnje čeličnih tornjeva. Cilj je da se dobije cena struje od pet centi po kilovat-satu - što je gotovo isto tako povoljno kao struja koju proizvode nuklearne elektrane.“

Važan ekološki aspekt

Glavni investitor čitavog projekta je Edvin Kol koji inače radi kao uvoznik lekova. Njegov udeo u vlasništvu nad Timber tauerom iznosi 80 odsto. Kaže da iza tih poslovnih poteza stoji ideja o zaštiti životne sredine. „Koristimo drvo iz šuma u samom regionu“, prenosi Kol i dodaje: „tako ljudima pokazujemo da je struja koju proizvodimo zaista zelena. Ako koristimo čelični toranj, onda to može da znači da je ugalj koji se koristi u proizvodnji čelika uvezen iz Australije, da je čelik proizveden u Indiji i da je sam toranj skopljen u Evropi - a to nije tako dobro osmišljeno.“ U čitavom svetu se godišnje sagradi oko 30.000 tornjeva za vetrenjače. Očekuje se da od tog broja uskoro bar 1000 tornjeva bude od – drveta.

Autori: Kristof Kersting / Saša Bojić
Odg. urednik: Ivan Đerković

Drvena vetrenjača firme Timber tauer iz Hanovera
Drvena vetrenjača firme Timber tauer iz HanoveraFoto: TimberTower