1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Verske slobode između utopije i realnosti

7. januar 2011.

Na Božić prema Julijanskom kalendaru nemački listovi komentarišu (jadno) stanje verskih sloboda u svetu. Teme su i novi odnos snaga na američkoj i nemačkoj političkoj sceni. U glavnim ulogama: Obama, odnosno Vestervele.

https://p.dw.com/p/QoZa
Napad na hrišćane u Egiptu pokazao da nema slobode vere
Napad na hrišćane u Egiptu pokazao da nema slobode vereFoto: AP

Deset hiljada Kopta u Nemačkoj slavi Božić uz jaku policijsku zaštitu zbog napada radikalnih islamista krajem decembra na Kopte u Aleksandriji u kome je poginulo više od dvadeset ljudi. Komentator lista Frankfurter algemajne cajtung razmatra tim povodom pojam verskih sloboda i piše:

„Čovek nije samo hrišćanin, ateista ili musliman, nego je istovremeno i bogat ili siromašan, pristalica ili kritičar vlasti. Do nasilnih sukoba retko kada dolazi samo zbog jednog obeležja ljudskog identiteta. Međutim čini se da su hrišćani na Bliskom istoku zapali u vrtlog sukoba gde je verska pripadnost presudno obeležje.

Istovremeno, u mnogim zemljama Evrope i u Americi zaoštrava se ton prema muslimanima-useljenicima. Rasprave o zabrani nošenja burke ili izgradnji džamija ne prerastaju u nasilje i u tome je razlika. Međutim, i to je deo globalnog sukoba u kome jedna provokacija lako ustalasa mase na drugim kontinentima.

U osnovi sukoba je, pored ostalog, pitanje koje se norme u nekom društvu moraju apsolutno poštovati. Odgovor Zapada gotovo je jednoglasan i naizgled se podrazumeva sam po sebi: verska sloboda. Zato se posle napada od islamskog sveta redovno zahteva da poštuje tu normu. U najboljem slučaju nadležni klimaju glavom sa razumevanjem. Međutim, ne bi se trebalo zavaravati – kada je reč o verskoj slobodi principijelno nerazumevanje pre je pravilo nego izuzetak.

Francuska zabranila prekrivanje lica na javnim mestima
Francuska zabranila prekrivanje lica na javnim mestimaFoto: AP

Shvatanje verske slobode na Zapadu posledica je podele zapadne crkve u 16. i 17. veku koja je bila praćena ratovima i progonima. Verska sloboda je pre nepredviđeni rezultat te istorije. Tako autoritet u pitanjima morala i vere nisu religiozne institucije, nego pojedinac. U tim okvirima verska sloboda onda se neutralno formuliše: čovek sam odlučuje kakav će stav imati prema Konačnosti.

Iako islamski svet sam najviše strada zbog fanatika u njegovim redovima, većina u tom svetu i dalje pod verskom slobodom podrazumeva samo ustupak većine manjini. Sve dok se u islamu nasilje prema pripadnicima druge vere bude osuđivalo samo zbog toka što su počinioci time prekršili slovo Kurana o slobodi vere ne može biti ni reči“, piše Frankfurter algemajne cajtung.

Na sledećoj strani pročitajte kako Kineska vlada učvršćuje pozicije u Evropi, kako Obama balansira na zategnutom užetu i kako Vestervele žmuri pred zapanjujuće malom podrškom u narodu.

Kinezi su sračunati dobročinitelji

O kineskoj pomoći Španiji list Tagesšpigel piše: „Iako kineska pomoć Španiji izgleda kao dobročinstvo, sasvim nesebična ipak nije. Narodna Republika čini ono što bi učinio svaki razuman investitor: ona nastoji da podeli rizike u svom portfoliju. Kina je u prošlosti bila uglavnom vezana za američki dolar. To je rizično, pogotovo kada američka centralna banka preplavljuje tržišta jevtinim novcem. Zato je razumno ulagati u sirovine, naročito zlato, i evropske državne obveznice. Najzad, ‘kišobran’ EU koji bi trebalo da zaštiti zemlje koje imaju velike dugove trebalo bi da predstavlja izvesnu garantiju za Peking. Kineska vlada zna da ne može da škodi ukoliko učvrsti pozicije u Evropi.“

Obami će presuditi njegova uspešnost u borbi sa krizom
Obami će presuditi njegova uspešnost u borbi sa krizomFoto: AP

Povodom odnosa snaga u novom Predstavničkom domu američkog Kongresa list Rajniše post piše: „Barak Obama je na prekretnici. Dalje ne može kao do sada, jer mu to ne dopušta odnos političkih snaga. Smele reforme koje je najavljivao kada je kao kandidat na talasu oduševljenja ušao u Belu kuću više nisu u planu. Tu i tamo može da popravi još ponešto, pragmatično da vlada, predloži nekoliko zakona koji neće smetati opoziciji. U ovoj godini predsednik je pre svega menadžer krize. Nezaposlenost je dostigla deset procenata, praćena je padom cena nekretnina što znači da je nacija vlasnika kućica postala siromašnija. Srednja klasa, koja je u američkoj priči o uspehu gotovo mit, uplašena je od pada na socijalnoj lestvici. O Obami će se suditi po tome koliko uspe da izvuče kola iz blata. Najproblematičnija je poreska politika. Vlada mora da smanji rekordni dug, ali ne tako drastično da uguši još slabašan privredni rast. Barak Obama koji balansira na zategnutom užetu – možda je to trenutno najtačnija slika američkog predsednika.“

Prema ispitivanjima javnog mnjenja nemački liberali, FDP, koji su na prošlim izborima osvojili gotovo 15 odsto glasova, u nekim saveznim zemljama više ne uživaju ni podršku pet odsto birača koliko je potrebno za ulazak u parlament. Predsednik stranke Gido Vestervele, inače potpredsednik vlade i ministar spoljnih poslova, na meti je kritika i povodom jučerašnjeg kongresa stranke list Vestdojče algemajne cajtung piše:

Vestervele i dalje uživa mlaku podršku u stranci
Vestervele i dalje uživa mlaku podršku u stranciFoto: picture alliance / dpa

„Predsednika koji je meta kritika neka stranka može samo da smeni ili podrži. Kako rivali Gida Vestervelea (još) ne znaju da li bi smena bila dobra za njih odlučili su da ga podrže. Ali to važi samo do izbora na proleće za parlamente u saveznim zemljama Rajnland Pfalc i Baden Virtemberg.

Inače, Vestervele je održao govor u stilu zatvori-oči-i-samo-napred čime je potvrdio utisak o nadmenosti. Vesterveleovoj samouverenosti generalni sekretar FDP Lindner suprotstavio se preporukom da se oslušne šta misle građani. U stvari, problem FDP je mnogo veći od personalnog. Posle svih iskustava sa razuzdanim finansijskim kapitalizmom šta je još liberalizam? Šta podrazumeva liberalni pristup islamu? O tome na kongresu u Štutgartu nije rečeno ništa“, piše Vestdojče algemajne cajtung.

Priredio: Nenad Briski

Odg. urednik: Nemanja Rujević