1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Uskoro jeftiniji lekovi u BiH?

28. novembar 2016.

Savet ministara BiH usvojio je Pravilnik o ceni lekova. I iz Svetske banke upozoravali su da pravilnik treba hitno usvojiti jer se radi o velikoj uštedi novca i državi i njenim građanima. Što donosi ovaj pravilnik?

https://p.dw.com/p/2TNMr
Arzneimittel
Foto: picture-alliance/dpa/D. Reinhardt

BiH je poslednja zemlja u Evropi koja je dobila Pravilnik o ceni lekova. Tačnije, taj dokument usvojen je 2011. godine, ali se nikada nije primenjivao, što je na kraju i odgovaralo mešetarima. I iz Svetske banke upozoravali su da pravilnik treba hitno usvojiti jer se radi o velikoj uštedi novca i državi i njenim građanima.

"BiH je jedina zemlja u Evropi koja ne kontroliše maksimalne cijene lijekova i kao posljedica toga njeni stanovnici u proseku plaćaju za 20 odsto skuplje lekove nego građani u okruženju. Po našim procenama na godišnjem nivou mogle bi se ostvariti uštede od 35 miliona evra za državu i građane”, rekla je nedavno šef Kancelarije Svetske banke u BiH Tatjana Proskurjakova.

Planirane uštede odnose se na fondove zdravstva u BiH i samo na one lekove koji su na listi tih fondova. Za ostale lekove ostaće na snazi slobodno formiranje cena. Ekonomista Damir Miljević kaže da farmaceutski lobi očigledno radi posao kako treba, te da je veoma malo potrebno kako bi se stvari postavile na pravo mesto.

Prema usvojenom Pravilniku maksimalna cena leka će se formirati tako što se uzme prosek cene leka u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji, ti iznosi saberu, podele sa tri a potom pomnože sa koeficijentom jedan. Taj iznos predstavljaće maksimalnu veleprodajnu cenu leka u BiH.

U Srbiju po lekove

"Država kaže - veleprodajna marža može biti 10 odsto a maloprodajna 25 odsto. Dođe lek u BiH, veleprodaja, sme dodati samo 10 odsto. Uhvatim li te da si išao preko te cene, zatvaramo sve. Dakle , kaže se maloprodajna marža tolika, veleprodajna tolika, kaznene odredbe te i te. Ali to ne odgovara farmaceutskom lobiju, logično”, kaže Miljević ističući da ne ulazi u način propisivanja terapije što je posebna priča.

"Ja ti propišem robnu marku umesto generičkog leka pa onda umesto da platiš 0.80 KM, platiš ga 2.5 marke. U to ne ulazim. Odredi maloprodajnu i veleprodajnu maržu i nemoj pametovati”, zaključuje Miljević.

Jedan od razloga zbog čega je bio blokiran novac Svetske banke je neusvajanje pravilnika, što je bio odličan vetar u leđa vlasti u RS. Upravo obećanje direktora Agencije za lekove da će pravilnik biti usvojen pre dve godije, doveo je do ovakve situacije, smatraju u Vladi RS.

"Sećate se verovatno entuzijazma prilikom izbora direktora Agencije za lijekove BiH i stavova lidera partije iz koje on dolazi (PDP op.a) da će dva meseca nakon imenovanja (2014.) imati pravilnik o lekovima. Pitaju nas u Vašingtonu kako se građani snalaze u takvim uslovima. Mi odgovaramo, kupuju lekove u Srbiji”, rekao je ministar finansija RS Zoran Tegeltija, nedavno na jednoj od sednica Narodne skupštine RS.

Nema tačnih podataka koliko vredi tržište lekovima u BiH ali neki stručnjaci tvrde da se radi o stotinama miliona maraka. U takvom okruženju, teško je očekivati da bilo ko ostane imun na ekstra profit čije eventualno ukidanje očigledno plaši farmaceutske kompanije i uvoznike.