1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Unutrašnjepolitički smisao mađarskog zida

Saša Bojić26. jun 2015.

Mađarska vlada želi da na delu granice sa Srbijom podigne zid za zaštitu od izbeglica. To je za neke nemačke medije bio povod za dublje analize odnosa političkih snaga u Mađarskoj.

https://p.dw.com/p/1Fnpf
Merkel zu Gast bei Orban 02.02.2015 Budapest PK
Foto: Reuters/L. Balogh

Predsedavajući Stranke slobodnih demokrata FDP u Evropskom parlamentu i potpredsednik te institucije, Aleksander Lambsdorf, na portalu Liberala je odgovarao na pitanja novinara o nameri Mađarske da na granici sa Srbijom podigne zid protiv izbeglica. On je rekao da dablinski sporazum ne funkcioniše i da je Evropska komisija zato počela da razrađuje nove predloge. Jedan od njih je i regulisanje kvota za izbeglice, odnosno, načina na koji bi ti ljudi trebalo da budu raspoređeni u zemljama Evropske unije.

„To što Orbanova vlada radi je uobičajeni trozvuk: sa jedne strane, ona populističkim tonovima izaziva netrpeljivost prema Evropskoj uniji i prema doseljenicima. Istovremeno – drugi element – stvara činjenično stanje protivpravnim delanjem. I treće: stalno ponavlja da se uredno pridržava svih ugovora. Činjenica je da Mađarska gazi evropske principe, jer, umesto da u telima EU ili na samitu, gde je bilo prilike za to, razgovara o tom problemu, ona jednostrano stavlja sve pred svršen čin, pred stanje koje nije prihvatljivo za partnere.“

„Vi polazite od toga da je reakcija Orbanove vlade zapravo ustupak desnoektremnoj stranci Jobik, koja uživa naklonost sve više birača“, pitala je Lambsdorfa novinarka, na šta je on odgovorio: „Bojim se da je tako. To vidimo u mnogim evropskim zemljama – da desničarske i levičarske populističke snage određuju političku agendu. U Mađarskoj je stranka Jobik postala važan faktor. Ali i sam Orban se služi desnopopulističkom retorikom. Mi to znamo. Često smo imali prilike da diskutujemo sa njim u Evropskom parlamentu. On, na primer, poredi Evropsku uniju sa Sovjetskim Savezom, koji ne treba da Mađarskoj izdaje naređenja. Sa takvim tonom Mađarska ne može imati uspeha u Evropi.“

Radio Dojčlandfunk je objavio analizu u kojoj se takođe naglašava da je desnoekstremna stranka Jobik u Mađarskoj postala važan politički faktor tako da je u toku ozbiljna borba za birače između Orbanovog Fidesa i te stranke. „Svakog jutra ustajemo spremni da preuzmemo vlast“, hvalio se nedavno šef Jobika koji sada želi da osvoji birače centra. „Birači Fidesa se preorijentišu na Jobik a desničarski ekstremisti se prezentiraju kao mlada snaga koja nije izanđala ni korumpirana. Osim toga, virtuozno barataju novim medijima.“

List Mitelbajeriše cajtung (Regensburg) smatra da Orbanovoj strategiji pogoduje i činjenica da je EU vrlo nejedinstvena na planu važnih spoljnopolitičkih i unutrašnjepolitičkih pitanja „što se najbolje vidi na primeru Kosova. Mali broj zemalja EU, među kojima je i Nemačka, posmatra ovu minijaturnu državu kao bezbednu. Takve zemlje proučavaju svaki pojedinačni slučaj, ali veoma brzo odbijaju zahteve za azilom – baš kao što to čine i sa zahtevima građana drugih balkanskih zemalja. Većina država EU, međutim, ne smatra balkanske zemlje sigurnim zemljama porekla. Grčka, Rumunija, Slovačka, Španija i Kipar čak nisu ni priznale Kosovo kao samostalnu državu.“

„Kada Viktor Orban kaže da je mađarski brod pun, onda on tao reaguje na činejnicu da ostale zemlje EU neće da prihvate da u Evropi bez granica svi sedimo u istom čamcu. Vlade ne žele da se dogovore oko kvota za prijem izbeglica. Umesto toga se nadaju da će se naći dovoljno zemalja koje će da prime 40.000 ljudi iz Italije i Grčke. S obzirom da se ove godine očekuje da više stotina hiljada njih stigne na spoljne granice Unije – pa i u Mađarsku – no kvote ne bi bile mera koja bi zemlju kao što je Mađarska sprečila da postupa na svoju ruku“, piše bavarski dnevnik Mitelbajeriše cajtung.