1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Umrla majka demokratije na Filipinima

1. avgust 2009.

Bivša filipinska predsednica Korason Akino preminula je u 76. godini. Akino je 1986. godine predvodila ustanak i okončala 20-godišnju diktaturu Ferdinanda Markosa. Opstala je na vlasti 6 godina, uprkos 7 pokušaja puča.

https://p.dw.com/p/J1Sh
Korason Akino, 17.08.2008Foto: AP

Prošle godine je bilo objavljeno da boluje od raka. Narod je pratio bolest svoje bivše predsednice i mesecima se molio za nju. Jutros (1.08) njen sin, Senator Beninjo Akino junior saopštio je javnosti:

„Naša majka je jutros oko 3:18 mirno umrla. Želela je da se svima vama zahvalim za molitve, za podršku i ljubav koje ste joj dali. Želja joj je da se svi pomolimo jedni za druge i za našu zemlju.“

Domaćica, udovica, revolucionarka, predsednica

Bivša domaćica je bila predsednica Filipina od 1986. do 1992. godine, posle narodnog ustanka protiv diktatora Ferdinanda Markosa. Njen suprug Beninjo Akino, ugledni protivnik Markosa, ubijen je po nalogu diktatora 1983. godine, na aerodromu posle povratka iz egzila. Posle ubistva, ustanak je pod vođstvom udovice kulminirao i Markos je svrgnut sa vlasti. Diktator je sa porodicom pobegao na Havaje. Korason Akino je potom izabrana za prvu predsednicu jedne azijske države.

Posle odlaska sa funkcije, 1992. godine postala je borac za demokratiju i mir. Na Filipinima je važila za veoma religioznu katolikinju i bila moralni primer drugima. Narod je potresen njenom smrću.

Jedan čovek kaže: „To je veliki gubitak za našu zemlju. Ona je bila majka demokratije na Filipinima. Zaista smo tužni što je više nema. Ovo je tužan dan za Filipine.“

Ova žena naglašava:“ Bolje bi bilo da je još živela. Ona nas je oslobodila diktature. Ja sam učestvovala u revoluciji i zaista sam tužna sad kad čujem da je umrla. Ovo je bolan dan.“

Protivnica sadašnje predsednice

Korason Akino je uživala ugled širom sveta. Američki informativni magazin „Tajm“ ju je 1986. proglasio „ženom godine“, a 1987. je bila predložena za Nobelovu nagradu za mir.

Akino, koja je svojevremeno podržavala sadašnju predsednicu Gloriju Arojo, postala je žestoka kritičarka svoje naslednice na funkciji. Posle skandaloznih izbora 2004. na kojima je predsednica optužena za izbornu krađu, Akino je stala ne čelo kritičara režima i tražila ostavku predsednice Arojo.

Autor: B. M. Borovska / D. Roščić

Odg. urednica: I. Ivanović