1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Umetnost i kapital

S. Oelze8. maj 2008.

"Dojče Bank" je 1979. bila jedno od prvih preduzeća u zemlji koje je savremenu umetnost povezalo sa radnim mestom. U međuvremenu je zbirka ove banke sa 50 000 umetničkih dela, postala najveća te vrste na svetu.

https://p.dw.com/p/DwVw
Fridhelm Hite, kustos umetničke zbirke "Dojče bank"Foto: Katrin Denkewitz

Najveća nemačka banka, „Dojče bank“, prava je riznica umetničkih slika, ali u njima mogu da uživaju samo zaposleni - rade okruženi vrhunskim delima modernog slikarstva.

Sve je počelo 1979. godine

„Umetnost na radnom mestu“, naziv je programa estetskog obrazovanja bankara. Realizacija ideje počela je 1979. kako bi menadžeri u dve kule „Dojče bank“ u Frankfurtu na Majni razvili i smisao za duhovnu stranu života. Brita Ferber radi u umetničkom odeljenju banke i kaže:

„Kule su prvobitno bile planirane kao hotel i tada je bila popularna ideja da dela pojedinih umetnika daju pečat spratovima. Tako su u kuli „b“ bila Bojsova dela, u kuli „a“ dela klasične moderne. I na dugmetima u liftu nisu napisani brojevi spratova, nego imena umetnika čija su dela izložena na spratu“, objašnjava Ferberova.

Za svaki sprat - drugi umetnik

I nova zgrada banke, nedaleko od frankfurtskog sajma, puna je slika. Od sedmorice umetnika naručeno je da naslikaju nove slike za pojedine kancelarije i sale za konferencije. Angelika Pilniok, koja zaposlenima i posetiocima objašnjava šta je šta, kaže:

„U principu, na svakom spratu su dela jednog umetnika. Na spratovima gde je menadžment izložena su dela raznih slikara, a na prvom spratu, gde se održavaju konferencije, fotografije“, kaže Pilniok.

Deutsche Bank Zentrale mit Friedrich Schiller
Spomenik Friedrihu fon Šileru (1759-1805) ispred kula Dojče bank u FrankfurtuFoto: AP

Nisu svi zaposleni svesni vrednosti originala u njihovim kancelarijama. Tako jedan službenik kaže:„Da, moderna umetnost. Ali, šta je to tačno, ne znam“.

Tajna je koliko Dojče bank godišnje izdvaja za kupovinu slika. Međutim, izvesno je da mnoge slike danas vrede mnogo više od sume isplaćene za njihovu kupovinu. Bankari, ili oni koji rade za njih, umeli su vrlo dobro da procene šta kupuju.