1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Umesto u žiriju, reditelj sedi u zatvoru

12. februar 2011.

Džafar Panahi nije došao na festival u Berlin. Iranski umetnik trebao je da bude član festivalskog žirija. Ali u decembru prošle godine, osuđen je na šest godina zatvora. Umesto u Berlinu, Panahi je u zatvoru u Teheranu.

https://p.dw.com/p/R0J7
Jafar Panahi
Jafar PanahiFoto: DW

Njegovo mesto će u biskopskoj sali na ovogodišnjem Berlinalu ostati prazno. Ostaće nepopunjeno i njegovo mesto u žiriju. Organizatori su Panahija pozvali da bude član žirija za dodelu Zlatnog i Srebrnog medveda. Ipak, ovogodišnji žiri imaće samo šest članova. Panahi je 18. decembra 2010. osuđen na šestogodišnju kaznu zatvora i na dvadeset godina zabrane rada, kao i poznati iranski reditelj Mohamad Razoulof.

Džafar Panahi postao je simbol opora protiv nehumanog sistema u Teheranu, a Berlinale opravdava svoju reputaciju političkog festivala. Panahiju je poziv za članstvo u žiriju upućen u trenutku kada je u svojoj zemlji bio suočen sa velikim poteškoćama.

Gestu solidarnosti

Deutschland Iran Berlin Kultur Film Berlinale 2011 Jury Jafar Panahi
Foto: dapd

Ipak, i pored umetnikove odsutnosti, Panahi će biti prisutan. Njegov kolega, Rafi Pits pozvao je na akciju solidarisanja. Širom sveta, filmski radnici će 11. februara, dva sata obustaviti svoj rad u cilju solidarisanja sa iranskim rediteljem. 17. februara će na Berlinalu biti organizovana tribina sa rediteljima i glumcima iz Irana, koji žive u egzilu.

Osim toga, na Berlinalu će biti prikazani filmovi Džafara Panahija. Iranski umetnik je 2006. godine za svoj film „Ofsajd“ nagrađen Srebrnim medvedom. Panahi je inače do sada snimio pet filmova koji su nagrađivani na velikim svetskim festivalima.

Panahi sebe ne smatra političkim umetnikom

Ali, šta to uopšte znači u zemlji poput Irana? Naravno da njegovi filmovi, poput filmova njegovih kolega odražavaju njegovo političko uverenje. Filmska dela najpoznatijeg iranskog filmskog autora Abasa Kjarostamija takođe imaju prikrivene poruke. Iranski filmovi, već godinama prisutni na svetskim festivalima, mahom simbolički i metaforički pružaju otpor političkim pritiscima. Postavlja se pitanje koju drugu alternativu imaju angažovani reditelji u diktatorskim sistemima

Na taj način radi i Džafar Panahi. U filmove „Beli balon“, koji je 1995. nagrađen Zlatnom kamerom, „Krug“, nagrađen Zlatnim lavom u Veneciji i naročito, „Ofsajd“, koji je 2006. u Berlinu dobio Srebrnog lava, autor je u poetski ispričane filmske drame utkao svoju poruku. Njegovi filmovi nisu se mogli videti u iranskim bioskopima ali ih je publika gledala na DVD.

Upravo to je razlog zbog koje su se iranske vlasti odlučile na ovako drastičnu kaznu. Pre presude 18. decembra Panahi je već prošao optužbe za špijunažu, hapšenja, štrajk glađu, privremeno puštanje na slobodu. Uhapšen je u trenutku dok je radio na poslednjem filmu. Varvarska kazna protiv iranskog reditelja izazvala je ogorčenje u Teheranu i širom sveta. Umetnici i političari digli su svoj glas podržavajući iranskog reditelja. Za sada bez uspeha. U svakom slučaju i Berlinale se svrstava u red onih koji podržavaju Džafara Panahija.

Autori: J. Kirten, Ž. Bašić-Savić

Odg. urednik: J. Leon