1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Umarov, ruski državni neprijatelj broj jedan

Doku Umarov je čovek kojeg se ruske bezbednosne službe najviše plaše. On je bio taj koji je poručio da će svim mogućim sredstvima sprečiti Zimske olimpijske igre u Sočiju. Ali ko je on zapravo i kakve su mu prave namere?

Zimske olimpijske igre u ruskom Sočiju uskoro počinju. Istovremeno raste i strah od terorističkih napada. Posle najnovijih terorističkih napada u Volgogradu, u kojima je ubijeno 34 osobe, to je definitivno slučaj. A sa strahom su sve veće i sumnje u bezbednost Olimpijade, posebno zbog toga što je Doku Umarov, ruski neprijatelj broj jedan, još u 2013. u jednoj video poruci pozvao da se održavanje Zimskih olimpijskih igara 2014. spreče "svim sredstvima, koje Alah dopušta". "A to prema njegovom mišljenju znači da i terorizam nešto što Alah odobrava", kaže Uve Halbah, koji za Fondaciju nauka i politika (SWP) prati politički razvoj na Kavkazu.

Umarovljev poziv ruske vlasti uzimaju veoma ozbiljno, jer je uticaj tog čečenskog terorističkog vođe veliki. "Ako Umarov izda nalog - kao što je to učinio pre godinu i po, da se više ne napadaju ciljevi - onda to i sledi većina terorističkih ćelija", pojašnjava politolog i profesor na Univerzitetu u Inzbruku, Gerhard Mangot, u razgovoru za DW. Mangot dodaje da će shodno tome terorističke ćelije pratiti Umarove smernice i kada je o pozivu da se spreči održavanje Olimpijada reč. Opasnost od napada je realna, posebno zato što je Umarov već odgovoran za neke „spektakularne napade“.

Odgovoran za napade u Moskvi

Bildergalerie Sotschi

Soči

"Ruski Bin Laden", kako ga često zovu, pre svega je na sebe skrenuo pažnju u periodu od 2009. do 2011. – pored ostalog i napadima na moskovsku podzemnu železnicu u martu 2010. i moskovsku vazdušnu luku u januaru 2011. godine. U svakom od tih napada je stradalo po 40 ljudi.

U februaru 2012. Umarov je naredio okončanje napada, što je u julu 2013. javno nazvao "greškom", jer je Kremlj njegove najave o okončanju napada shvatio "kao slabost, a ne kao znak dobre volje".

Još uvek nije jasno da li je Umarov odgovoran i za najnovije napade u Volgogradu, jer javno nije preuzeo odgovornost. "Ni na internet stranicama kavkaskog islamističkog otpora nije se moglo naći nikakvo priznanje", pojašnjava politolog Mangot. "Međutim, zbog načina na koji su izvedeni teroristički napadi i eksploziva koji je korišćen, može se sa velikom sigurnošću reći da je to delo islamista, koji su inspirisani Umarovim." Međutim, da li je taj lider terorista na ruskim prostorima zaista naredio te napade ne može se sa sigurnošću reći.

Ako Umarov kaže: napad, teroristi ga slušaju

Gerhard Mangott

Gerhard Mangott

Doku Umarov se ne libi da izvrši bilo koji nasilan čin kako bi postigao svoj cilj, a to je nezavisna islamska država na Kavkazu. Zbog toga Rusiju želi da svim sredstvima izgura sa Kavkaza. Već u oktobru 2007. nazvao se "šefom kavkaskog emirata". Od tada Umarov važi za ideološkog i vojnog vođu islamističkog otpora u Rusiji. "On je simbolična figura, koju priznaju i decentralizovane ćelije na severnom Kavkazu", navodi Mangot.

Pri tome se Umarov poziva na dugu tradiciju. "On se poziva na uzore jednog islamski orijentiranog antikolonijalnog otpora iz 19. veka", pojašnjava Uve Halbah iz SWP-a. "To je tada bio najdugotrajniji otpor protiv ruskih kolonijalnih vlasti. Utoliko je to itekako prominentan istorijski uzor, taj islamski otpor seoskih naroda severnog Kavkaza."

Kako je postao to što jeste

O detinjstvu ruskog neprijatelja broj jedan malo se zna. Doku Umarov je rođen 13. aprila1964. u južnočečenskom selu Harzenoj. Potiče iz intelektualne porodice. Studirao je na građevinskom fakultetu u državnom naftnom institutu u Groznom.

Umarov se navodno priključio jednom dalekom rođaku, koji je tada bio pripadnik Vorlordova. Nakon toga prošao je vojnu obuku i borio se u prvom čečenskom ratu protiv Rusije. Godine 2006. preuzeo je vođstvo čečenskog otpora. "Tada je u suštini bio čečenski nacionalista, a cilj mu je bio da Čečeniju dovede do nezavisnosti", navodi politolog Mangot. Onda je, kaže ovaj stručnjak, u roku od oko jedne i po godine došlo do radikalnog preokreta u "islamističkog borca, kojem više nije stalo do Čečenije, već do toga da celokupni muslimanski severni Kavkaz istisne iz Rusije i pretvori u novi emirat, kavkaski emirat."

Zbog jednoipogodišnjeg "primirja" Umarov je pomalo pao u zaborav u javnosti. Ruske vlasti su često znale da objave kako je mrtav. Posmatrači navode da se Umarov nakon primirja mora dokazati kao sposoban vođa islamističkog otpora, a u tome mu kao naručene dolaze Zimske olimpijske igre u Sočiju. "U tim okolnostima i pažnje koje trenutno u međunarodnoj javnosti, od Umarova se može očekivati da sprovede simbolične akcije, koje će ruskoj strani naškoditi", uveren je Mangot. To i jeste razlog zašto se ruske vlasti trenutno nikog toliko ne plaše kao Umarova, samoprozvanog "šefa kavkaskog emirata".

Autor: Marko Miler / Marina Martinović
Redakcija: Jakov Leon