1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Uloga medija u BiH

Marinko Sekulić30. oktobar 2007.

Bošnjaci gledaju FTV, Srbi RTRS, a građani BH1. Najgledaniji među Hrvatima je program susjedne Hrvatske. Sve je u znaku famoznog broja tri: tri jezika, tri istine, tri istorije itd. Ima li u i lošeg nasledja prošlosti?

https://p.dw.com/p/ByjX
Zgrada TV SarajevoFoto: DW

Teoretičari novinarstva gotovo pola stoljeća pokušavaju utvrditi koliki uticaj imaju mediji na javno mnijenje. Uprkos brojnim specijalizovanim agencijama taj uticaj još niko nije uspio izmjeriti sa sa sigurnošću. Vjerovatno je razlog tome što mediji nisu jedini agens savremenog javnog komuniciranja, kaže mr.Nerminka Durmić Kahrović, dugogodišnji izvještač Asošiejted pressa, a danas predavač na odsjeku za žurnalistiku tuzlanskog univerziteta .

Tu je i religija, tu su i političke partije, tu su NVO i Vlade, naravno i državne institucije, svi oni utiču ustvari na formiranje javnog mjenja.

Postoji li uopšte javno mišljenje i šta je u stvari javno mnijenje u BiH? Ovo pitanje je još uvijek otvoreno, bez pravog odgovora. Moglo bi se čak reći da ovdje postoji više javnosti kaže Nerminka Dirmić Kahrović.

"Treba da govorimo o javnostima BiH, jer, nažalost, sva istraživanja pokazuju da se određene javnosti skupljaju oko određenog medija. Ja moram reći da je to uglavnom nacionalni predznak. Muslimani gledaju Federalnu televiziju, Srbi gledaju Republiku Srpsku, PBS gledamo mi, jel' - građani koji bi htjeli da Bosna postoji kao država, eto u tome je razlika."

Sve u BiH danas je u znaku famozne trojke slaže se i Predsjednik Foruma gradjana Tuzle Vehid Šehić.

" Nažalost, mi ovdje imamo jedan čaroban broj tri. Žive tri naroda, tri religije. Imali smo rat koji je proizveo tri istorije, tri istine."

Razlike u izvještavanju o istoj temi,samom pristupu i načinu i svojevrsnoj pristrasnosti kod pojedinih medija iz Federacije BiH i RS više su nego očigledne. To je posljedica neprofeisonalnosti veoma prisutne u našim medijima i kako budemo dizali stepen profesionalizma u medijima će toga biti sve manje, tvrdi Nerminka Durmić Kahrović.

"Svako od nas poima stvarnost na svoj način.Svi smo mi socijalno, kurtuloški, jezički i na svaki drugi način određeni i sigurno da istu stvar vidimo na različite načine."

Ovo je ujedno i razlog što neki u teoriji novinarstva objektivnost stavljaju pod upitnik mada to ne bi trebalo biti tako. Slušajuci ponekad izvještaje pojedinih kolega preispitujem se jesmo li stvarno bili na istom mjestu istovremeno veli Durmić Kahrović i dodaje.

"Ali ne mogu da razumijem kolege koji dozvole da ih dnevno aktuelna politika i određeni dati interes povuče."

Ovo je zasigurno jedan od razloga sto o ulozi medija ugledni novinar i diplomata Zlatko Dizdarevic veli ovako.

"Čak sam spreman da kažem da je uloga medija u minulih dvadesetak godina na ovim prostorima bila pogubno sramna. Ono što je jedino mala olakšavajuća okolnost u toj konstataciji jeste da je politika bila još sramnija."

Ponekad je problem nacionalistička ostrašćenost nekih, u pravilu loših, novinara koji se teškom riječi nastoje dokazati. Nekad je u glavama pojedinaca prisutna i autocenzura, kao nasljedje prošlih vremena. Razlozi neobjektivnostog izveštavanja pojedinaca pored neprofesionalizma, donekle se mogu tražiti i u veoma teškom materijalnom položaju u kojem se nalazi većina redakcija i BH novinara.