1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Uhapšen Goran Hadžić

20. jul 2011.

„Srbija je završila najteže poglavlje u saradnji sa Haškim tribunalom i nastaviće da ispunjava svoje međunarodne obaveze“, izjavio je predsednik Boris Tadić povodom hapšenja poslednjeg haškog optuženika Gorana Hadžića.

https://p.dw.com/p/11zze
Goran Hadžić
Goran HadžićFoto: AP

„Srbija je hapšenjem Hadžicha ispunila zakonsku obavezu i moralnu dužnost“, rekao je predsednik Srbije i čestitao pripadnicima Bezbednosno informativne agencije na hapšenju Hadžića.

„Demantujem sve spekulacije vezane za manastir Krušedol i objekte Vojske Srbije“, rekao je Tadić. „Radili smo veoma naporno u prethodne tri godine na hapšenju begunaca. Rad na hapšenju Osame bin Ladena trajao je gotovo deceniju.“

Predsednik Srbije potvrdio hapšenje
Predsednik Srbije potvrdio hapšenjeFoto: Petar Labrador

Radili smo teško i sistematično i na kraju su usledili rezultati“, rekao je Tadić. Povodom zahteva za otkrivanje pomagača haškim optuženicima, Tadić je rekao da će u javnosti biti objavljeno ko je kome pomogao u skrivanju posle sveobuhvatne istrage.

„Ne očekujem nikakve reakcije iz EU povodom hapšenja Hadžića, jer je to bila obaveza Srbije“, rekao je Tadić. „Govorili su da je sada najvažnije hapšenje Hadžicha, iako mnogi moji sagovornici nisu znali da izgovore njegovo ime“.

„Srbija ne radi pod pritiskom“

Tadić je ponovio da nikakvi pritisci u vezi sa hapšenjem Mladića i Hadžića nisu bili efektivni, jer su Srbiju iznad svega vodili moralni razlozi, zakonske obaveze i svest da je to uslov za pomirenje u regionu. „Potpuna je iluzija i da će pritisci dati rezultate i kada je u pitanju Kosovo. Mi ne radimo pod pritiskom“, rekao je Tadić.

Haški optuženik Goran Hadžić uhapšen je jutros u 8:24 u rejonu Fruške gore. Kako javljaju beogradski mediji haški optuženik uhapšen je u blizini sela Krušedol. Nakon hapšenja, Hadžić je prebačen u pritvor u Beogradu.

U nastavku: Od magacionera do haškog optuženika

Biografija

NO FLASH Goran Hadzic Serbien Kriegsverbrecher
Foto: AP

Haški optuženik Goran Hadžić rođen je 9. septembra 1958. godine u mestu Pačetin kod Vinkovaca (Hrvatska). Osnovnu školu je završio u Nuštru, a gimnaziju u Vinkovcima. Počeo je studije ekonomije u Osijeku, nastavio u Subotici, ali nije diplomirao. Pre rata (1991-1995) radio je kao magacioner pogona VUPIK u Pačetinu.

Politički angažman započeo je devedesetih u Srpskoj demokratskoj stranci (SDS) u kojoj je bio predsednik opštinskog odbora u Vukovaru (izabran 10. juna 1990), član Glavnog odbora u Kninu i predsednik regionalnog odbora za Slavoniju, Baranju i Zapadni Srem 1990. godine. Hadžić je u januaru 1991. izabran za predsednika Srpskog nacionalnog vijeća, a 16. avgusta te godine u Dalju za predsednika vlade srpske oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem.

Za predsednika samoproklamovane Republike Srpska Krajina (RSK) izabran je 26. februara 1992. nakon što je sa tog mesta smenjen Milan Babić. Sa te funkcije je otišao naredne godine (decembar 1993) nakon gubitka na izborima i jedno vreme je bio van politike.

Povratak u politiku

Po dolasku u Srbiju radio je kao savetnik generalnog direktora Naftne industrije Srbije (NIS) u Novom Sadu, a sa ove funkcije ga je pred kraj mandata smenio tadašnji v.d. direktor Jovan Vulić i rasporedio 22. oktobra 2001. na mesto samostalnog stručnog saradnika u sektoru veleprodaje NIS-NAP.

U politiku se vratio 1995. kao član saveta Sremsko-baranjske oblasti (SBO), da bi 1996. postao prvi predsednik te oblasti, koja je bila pod prelaznom upravom UN (UNTAES) do 15. januara 1998.

Bio je neuspeli kandidat na izborima za predsednika novoosnovane Samostalne demokratske srpske stranke (SDŠ) 10. marta 1997. kada je za predsednika stranke izabran Vojislav Stanimirović.

Kuća Gorana Hadžića u Novom Sadu
Kuća Gorana Hadžića u Novom SaduFoto: AP

Optužnica

Hadžić je bio prvi na listi od oko 150 Srba koje je hrvatska vlada 1997. izuzela iz Zakona o amnestiji, a koje tereti za ratne zločine. Sudovi u Osijeku i Šibeniku su 1995. godine osudili Hadžića u odsustvu na 10,5, odnosno 20 godina robije zbog terorizma.

Aprila 2002. godine Hadžić je tužio nekoliko medijskih kuća i tražio odštetu od 200.000 dinara. Mediji su objavljivali da je dobio stan od 125 kvadrata u Novom Sadu, da ima šest stanova u tom gradu i sl.

Županijsko tužilaštvo u Vukovaru saopštilo je 22. februara 2003. da je podiglo optužnicu protiv deset osoba iz vrha bivše JNA i civilnih vlasti bivše RSK, među kojima je i Goran Hadžić, za zločine u Vukovaru 1991. godine.

Haški tribunal je 16. jula 2004. otpečatio optužnicu koja Hadžića tereti za zločine nad Hrvatima i drugim nesrbima u istočnoj Slavoniji 1991-93. Nekoliko sati pre nego što je optužnica predata zvaničnom Beogradu, Hadžić je napustio svoju kuću u Novom Sadu (gde je živeo poslednjih godina) i od tada je u bekstvu.

Srbija je u oktobru 2007. godine raspisala nagradu od milion evra za informaciju koja će dovesti do lociranja i hapšenja Hadžića.

Hadžić je oženjen i ima dvoje dece.

idj/sbl/agencije