1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Turska: Zaštita ili cenzura na internetu?

23. novembar 2011.

Turske vlasti navodno žele da zaštite korisnike interneta od pornografskih sadržaja i separatističke propagande. Ali, kritičari se boje da je to početak šire internet-cenzure u toj zemlji.

https://p.dw.com/p/13FEN
Brojni portali su blokirani
Brojni portali su blokiraniFoto: DW

Od juče (22.11.) turskim korisnicima bi na internetu trebalo da budu dostupni sadržaji koji su prošli određeni filter. Taj filter trebalo je da bude uveden još pre tri mjeseca, ali vrlo brzo se pokazalo da veliki deo društva ne želi tek tako da se pomiri sa planovima turskih vlasti. Širom zemlje organizovani su protesti. Desetine hiljada građana se usprotivilo, a sve pod sloganom: „Ne diraj mi internet!“ Planirano ograničenje pristupa materijalima objavljenima na internetu oštro su kritikovali i mediji, a kako su u junu na rasporedu bili izbori, cela stvar je, navodno iz „tehničkih razloga“ odložena za 22. novembar.

Zabranjeni pojmovi

Osnova za uvođenje filtera jeste nova zakonska smernica za zaštitu potrošača koja je donesena u okviru Zakona o elektronskoj komunikaciji. Prema toj smernici trebalo bi da se deca i mladi zaštite od „nedoličnih sadržaja“ na internetu. Uz to bi trebalo da se spreči i „separatistička propaganda“ poput one kurdske terorističke organizacije PKK.

Karta sveta 2011. prema „slobodi na internetu“ (studija Freedom Housea)
Karta sveta 2011. prema „slobodi na internetu“ (studija Freedom Housea)Foto: DW

Jedanaestočlana radna grupa sastavila je dugu listu „štetnih“ pojmova. Suprotno zahtevima medijskih udruženja i nevladinih organizacija, u njoj nisu bili zastupljeni i nezavisni stručnjaci, već samo stručnjaci Ministarstava informisanja i porodice. Na „crnoj listi“ je preko 130 pojmova, među kojima su „porno“, „seks“, engleski izrazi „adult“, „fetish“, „escort“, „hot“, „teen“, „mature“ ili „gay“. Zabranjeni su i turski izrazi za „golo“, „vruće“, „priznanje“, „svekrva“, „maćeha“ ili „incest“. Poseban kuriozitet je da je zabranjena i reč – „zabrana“.

Paketi „za svačiji ukus“

Za uvođenje filtera na internetu u Turskoj je zadužena nacionalna ustanova za regulisanje telekomunikacija TIB. Ona korisnicima nudi razne bezbednosne opcije kao što su „dečiji paket“, „porodični paket“, „domaći paket“. Još nije jasno šta bi tačno ti paketi trebalo da sadrže. Prvobitno je bilo zamišljeno da svaki korisnik interneta mora da izabere jedan od ta tri paketa, a ko se ne odluči ni za jedan od njih, trebalo je da automatski dobije „osnovni paket“ sa, navodno, „umerenim filterom“. Prema navodima TIB-a, po novome ta automatska dodela paketa više nije predviđena. „Osnovnog paketa“ neće biti, a dosadašnja sloboda pristupa internetu za one koji se nisu odlučili ni za jedan bezbednosni paket trebalo bi da ostane nepromenjena.

Pristup internetu je u Turskoj, međutim, i bez ovog novog filtera u poslednje vreme ograničen. Zakon o internet-stranicama i suzbijanju kriminala na internetu dozvoljava da se na osnovu osnovane sumnje pristup određenim portalima blokira. Istovremeno taj zakon dozvoljava i onima koji smatraju da se određenim sadržajima na internetu krši njihovo pravo na poštovanje privatnosti da zatraže blokadu tih sadržaja.

Blokirani portali

Prema podacima kojima raspolaže organizacija „Reporteri bez granica“, u Turskoj se trenutno uopšte ne može ili samo ograničeno može ući na 7.000 portala - pored brojnih stranica s pornografskim sadržajem, među njima su i „Google Analtics“, „Google AdWords“, „Myspace“ i „Vimeo“. I pristup „Jutjubu“ je u više navrata blokiran. „Reporteri bez granica“ su, zbog cenzure, Tursku stavili na listu „neprijatelja interneta“. U kategoriji zemalja koje su „na posmatranju“ su i Rusija, Australija, Francuska i Južna Koreja.

I Evropska unija je kritična prema nameri turske vlade o filtriranju interneta. „Opšte blokade određenih pojmova na internetu mogu da ugroze slobodu informisanja“, upozorila je Evropska komisija. I Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju opomenula je Ankaru da bi uvođenje filtera značilo ograničavanje prava pojedinca na pristup informacijama, što bi pak značilo neku vrstu cenzure.

I pristup „Jutjubu“ u Turskoj je u više navrata već bio blokiran
I pristup „Jutjubu“ u Turskoj je u više navrata već bio blokiranFoto: picture alliance/dpa

I turski intelektualci dele to mišljenje. Jaman Akdeniz, profesor na univerzitetu Bilgi u Istanbulu, kaže: „Može biti da se cela priča predstavlja kao servisna usluga za bezbedni internet, ali u stvarnosti se radi o pravoj cenzuri države.“

Ali, ima i drugačijih mišljenja. Tako Gunseli Očakoglu, kolumnistkinja konzervativnog dnevnog lista „Zaman“, ukazuje da su u mnogim drugim evropskim zemljama već na snazi slične mere zaštite, a da je po turskom Ustavu zadatak države da zaštiti porodicu i maloletnike. „Konačno“, argumentuje ona, „niko neće biti prisiljen da koristi nikakav filter“.

Autor: Murat Čelikafa / Dunja Dragojević
Odgovorni urednik: Ivan Đerković