1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Trijumf razuma na sastanku u Ženevi

18. april 2014.

Rusija će odustati od podrške separatistima na istoku Ukrajine. Konačno. Time bi sastanak u Ženevi zaista bio pun pogodak ako se sprovede ono što je dogovoreno, navodi u svom komentaru, Bernd Rigert.

https://p.dw.com/p/1Bkai
Deutsche Welle Bernd Riegert

Komentar: Bernd Rigert

Dogovor EU, SAD, Ukrajine i Rusije je zaista poruka mira uz uskršnje praznike, koji ove godine istovremeno slave i u katolici i pravoslavci. Sada je bitno da se narednih dana sprovede ono što je najavljeno: razoružavanje separatista i drugih ilegalno naoružanih grupa u Ukrajini, oslobađanje zauzetih zgrada vlasti na istoku i jugu te zemlje.

Sve strane su se obavezale na „deeskalaciju konflikta“, uključujući i ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova. To je sigurno veliki korak napred, koji bi mogao da doprinese smirivanju situacije.

Ukrajina je zauzvrat obećala da će sprovesti reforme ustava, koje će voditi računa o interesima ruskog stanovništva. Doduše, Kijev je to obećao i pre sastanka u Ženevi. Pripadnici radikalne desnice u Ukrajini moraju takođe da predaju oružje. Sudski će biti procesuirane i sve pojave antisemitizma.

Ono što je posebno važno jeste izjava šefa ruske diplomatije, kako njegova zemlja neće slati regularne trupe na istok Ukrajine. Lavrov se u Ženevi pojavio u iznenađujućoj ulozi goluba mira, ako se zanemari činjenica da još uvek vladu u Kijevu ne priznaje kao legalnu. Možda su u Moskvi shvatili da bi, dugoročno gledano, raspad i privredni haos u Ukrajini samoj Rusiji naneo više štete nego koristi. SAD i EU to već sedmicama ponavljaju. Čini se da je ta poruka konačno shvaćena.

Diplomatija može doneti rešenje za krizu

Ukraine Krise Außenminister Gespräch 17.04.2014 Genf
Foto: picture-alliance/dpa

Treba pozdraviti pristanak Rusije da se OEBS-u omogući kontrola procesa razoružavanja i smanjenja napetosti u Ukrajini. EU, za sada, svoje pretnje privrednim sankcijama, može da ostavi po strani. To je svakako izazvalo olakšanje u Briselu, jer se na taj način izbegava donošenje bolnih odluka, koje su sporne i unutar same Unije. Nema više opasnosti ni od blokade isporuka gasa i nafte. EU će pomoći u pregovorima Ukrajine i Rusije o izmirenju ukrajinskih dugova za gas.

Ova pobeda diplomatije ima svoju cenu. Krim je sada deo Rusije i tako će i ostati. SAD, EU i Ukrajina su ćutke prihvatile aneksiju Krima, koju smatraju protivnom međunarodnom pravu. Krim u Ženevi nije ni pomenut. Kriza u Ukrajini je razorila dobar deo, ako ne i celokupno do sada izgrađeno međusobno poverenje. Ono se, uz mnogo truda i zalaganja, mora ponovo uspostaviti. Približavanje ili strateško partnerstvo, čemu su proteklih godina težili EU i Rusija, do daljnjeg je nemoguće.

Prema rečima Sergeja Lavrova, Rusija očekuje da će Ukrajina ostati neutralna, dakle da neće pristupiti nikakvoj vojnoj alijansi. Tom zahtevu se moglo izaći u susret, jer to ne želi čak ni vlada u Kijevu. Predsednik SAD, Barak Obama je rekao kako NATO nema takve ambicije. Sada je vreme da Rusija povuče svojih 40.000 vojnika sa ukrajinske granice, a da NATO ublaži verbalne pretnje. Trebalo bi odustati od trajnog stacioniranja trupa NATO saveza u Poljskoj, što je najavljivano.

Ukrajinski premijer Arsenij Jazenjuk je izjavio kako zaključci u Ženevi moraju biti "odvažni, snažni i mudri". Ta očekivanja su ispunjena. Ako se dogovoreno brzo sprovede, možemo se zajedno s Ukrajinom radovati koliko-toliko mirnijem Uskrsu. Sergej Lavrov je u Ženevi izjavio da Ukrajinci moraju sami da odluče o svojoj sudbini. Ostaje nada da predsednik Vladimir Putin misli isto. Da li je njegova želja za vladanjem i moći zadovoljena time što je zauzeo Krim?