1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Trijumf „Instagram-predsednika“

14. novembar 2017.

Slovenija je dobila novog predsednika – iskusnog političara i bivšeg premijera Boruta Pahora. To su zabeležili i nemački mediji, koji uglavnom prenose da je „staro i oprobano“ odnelo prevagu nad „novim“.

https://p.dw.com/p/2nafr
Foto: Reuters/S. Zivulovic

„Nema političara kojeg Slovenci bolje poznaju od 54-godišnjeg Boruta Pahora, pobednika predsedničkih izbora sa 53 odsto osvojenih glasova“, piše frankfurtski dnevnik Frankfurter algemajne cajtung: „Pahor je na političkoj pozornici već više od 30 godina. Kao učenik i student se angažovao u Komunističkoj partiji, pa je stigao i do Centralnog komiteta – kao najmlađi član. Pravovremeno je mutirao u socijaldemokratu, da bi mogao da nastavi karijeru u demokratskoj Sloveniji. U Parlament je ušao 1992, predsednik Socijaldemokratske stranke je postao 1997, tri godine kasnije je postao predsednik Parlamenta. Ušao je i u Evropski parlament 2004, a od 2008. do 2011. je bio premijer“.

„On smatra da je uloga predsednika države skrojena po njegovoj meri. Pahor je svoje prvo predsednikovanje inscenirao kao permanentan rijaliti-šou. Sa narodom je rado komunicirao preko društvenih mreža; Slovenci su ga zvali „instagram-predsednikom“; mnogo pre Makrona i Kurca je negovao imidž zvezde, doduše, za razliku od dvojice pomenutih, uz strogo izbegavanje političkih sadržaja. Pahor je neumorno nasmejan političar koji širi dobro raspoloženje i kloni se konfrontacija. Za vreme svog prvog predsedničkog mandata mu je uspelo da funkciju, koja ionako ima male nadležnosti, potpuno depolitizuje“, piše Frankfurter algemajne cajtung.

Slowenien Borut Pahor Präsident Präsidentschaftswahl Kampagne
Fotografije na Instagramu u svrhu predizborne kampanjeFoto: Instagram/Borut Pahor

Dnevnik Tagescajtung piše: „Oni koji pokušaju da rezultat ovih izbora smeste u okvir „desničarski populisti protiv establišmenta“ – greše. Slovenački birači su malo drukčiji od onih u susednoj Austriji. Ovde se pre radilo o smeni straže između starog i novog, između iskusnog političara koji još poznaje stari jugoslovenski sistem i koji se izborio za nezavisnost. Nasuprot njemu stoje predstavnici generacije koja, otkako zna za sebe, živi u Sloveniji koja je 1991. postala nezavisna.“

„Renomirani Međunarodni institut za proučavanje Srednjeg Istoka i Balkana IFIMES kritikuje to što su poslednjih godina u Sloveniji „startap-stranke“ uspele da vežu za sebe veliki deo birača. Politička nestabilnost je, po mišljenju Instituta, počela posle mandata Pahora na funkciji premijera (2008-2011), kada je finansijska kriza potresla Evropu i pre svega Južnu Evropu. Doduše, Pahoru je tada uspelo da izvede Sloveniju iz opasih dubina tadašnje krize, ali za ekonomski pad su mnogi šokirani birači krivim proglasili – njega“.

„Na izborima 2011. je pobedila stranka Pozitivna Slovenija biznismena Zorana Jankovića, a onda je iz ničega nastala Građanska lista Gregora Viranta, a 2014. je jedna druga novoosnovana stranka, Moderna partija centra Mira Cerara, pobedila na izborima.“

„Te stranke su se pojavile kao bljesak munje na nebu, nestabilne su i potpuno nedorasle zadatku oblikovanja spoljne politike EU, NATO ili rešavanja graničnog spora sa Hrvatskom, kritikuje trust mozgova IFIMES-a. Tako gledano, izbor Boruta Pahora za predsednika možda i nije tako loš“, piše berlinski Tagescajtung.

Priredio Saša Bojić

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android