1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Traži se umetnost diplomatije

1. novembar 2017.

Vlada u Damasku veoma je blizu vojne pobede, ali se nekakvo političko rešenje za posleratnu Siriju još uvek ne nazire. Moskva namerava da sada sve strane dovede za jedan pregovarački sto.

https://p.dw.com/p/2mprI
Foto: Getty Images/AFP/S. Filippov

Više od 30 organizacija, uključujući i tri kurdske stranke, pozvano je na sastanak koji bi trebalo da se održi 18. novembra u Sočiju, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova u trenutku kada se u Kazahstanu okončava sedmi krug pregovora o Siriji. Planirao je da na tom sastanku budu predstavnici svih etničkih i verskih grupa u Siriji koji bi trebalo da razgovaraju o posleratnom uređenju u toj zemlji.

Iran i Turska su se složili da će podržati novu rusku inicijativu. Međutim, sirijska opozicija je na sastanku u Astani iznela svoje sumnje: „Pitanje je ko će tu učestvovati, jer bi sve trebalo da bude urađeno u konsultacijama sa ruskom stranom“, izjavio je predstavnik opozicije Jehija al-Aridi. Predlog takvog jednog kongresa u suprotnosti je sa međunarodnim dogovorima ženevskim mirovnim procesom o Siriji koji je takođe u toku.

Iza ideje o „svesirijskom kongresu“ stoji Vladimir Putin, razmišljanja o tome izneo je još sredinom oktobra. Takav sastanak je potreban, istakao je ruski predsednik, kako bi već započeti razgovori između sirijske vlade i opozicije bili nastavljeni. „Proces je u toku, ali se odvija teško i sporo. Sukobljene strane su sumnjičave jedna prema drugoj. Nadam se je moguće prevazići to stanje. 

Upravo taj cilj imali su i razgovori o Siriji u glavnom gradu Kazahstana, Astani, na kojima su učestvovali predstavnici Rusije, Irana, Turske, SAD, Ujedinjenih nacija i Jordana s ciljem a doprinesu zaustavljanju borbi u ratom napaćenoj zemlji. 

Uloga deeskalacionih zona

Mogućnost za prevazilaženje međusobnog nepoverenje nude četiri deeskalacione zone, koje su formirane u maju ove godine. Nalaze se u Idlibu, na severozapadu zemlje, u delovima provincija Hama i Homs, u istočnim predgrađima Damaska i južnoj provinciji Dara. One funkcionišu više loše nego dobro, zato što ne postoji insitucionalizovana vlast koja bi vodila računa o tome da se zaista i sprovodi ono što je dogovoreno. Ipak deluje kao da ni jedna strana ne želi da odustane od tih zona. To barem važi za vladu i nedžihadističku opoziciju. Religiozno esktremističke grupe su ionako izuzete iz sporazuma, jer velike zaraćene strane smatraju da one nisu dostojne da učestvuju u pregovorima. 

Shodno tome, na te grupe se vrše žestoki vojni napadi. Pre nekoliko dana pala je Raka, koja je bila u rukama Islamske države (IS). „Ima razloga da se veruje da su teroristi u dogledno vreme pobeđeni“, kazao je Putin u oktobru, ali i dodao da džihadisti svoje snage uvek iznova obnavljaju, te da u najmanju ruku srednjoročno ostaju opasnost. „Opasnost za Siriju, region i čitav svet nije nestala. Uopšte ne. Naprotiv, treba stalno biti na oprezu.“

Bilans borbi 

Međunarodno priznata Sirijska opservatorija za ljudska prava svodi bilans nakon dvogodišnje ruske intervencije u Siriji. Rusi su ubili 4.461 pripadnika terorističke organizacije „Islamska država“ (IS) i oko 4.000 drugih boraca, delom pripadnika džihadističkih grupa. 

Istovremeno, bitke su odnele i mnoge civilne žrtve. Prema podacima Opservatorija za ljudska prava, od početka intervencije stradalo je 1.449 dece, 883 žena i 3.631 muškaraca starijih od osamnaest godina. Posebno razarajuća je upotreba mešavine gvožđa i aluminijuma pod nazivom Termit. Taj materijal se stavlja u kasetne bombe i gori oko tri minuta – dakle dovoljno da prouzrokuje najgore opekotine. 

U protekle četiri godine, navodi Opservatorija, sirijski režim izveo je preko 100.000 vazdušnih napada u kojima je bačeno preko 54.000 bombi. Na sve to dolaze još i masakri džihadista nad stanovništvom.

Mučenje u zatvorima

Zato će biti teško zaraćene strane dovesti za pregovarački sto. Izgradnji poverenja bi mogli da doprinesu pregovori o razmeni zarobljenika. „Pored deeskalacionih zona, na tome će biti naš najveći fokus“, izjavio je za nemačku novinsku agenciju DPA, Jehia Aridi, član sirijske opozicije. On smatra da će i ovi pregovori biti teški. 

U komentaru koji je u ponedeljak objavio list Al-Araby Al-Jadeed, govori se o 11.000 zarobljenika, koji su mučeni i ubijeni. Te brojke bi za Rusiju, saveznika Asadovog režima, mogle da predstavljaju teškoću, kao i napadi koji se nastavljaju. „Rusija zna koliko je problematična njena uloga posrednika, ukoliko se borbe nastave u delovima zemlje.

Međunarodna dimenzija

Ali sukobljene strane nisu samo u Siriji, već i van nje. Razgovori sa SAD o prekidu sukoba očigledno napreduju, ocenio je Putin u oktobru. Veći problem bi mogao da bude trenutno veoma napet odnos Izraela i Irana. Izrael optužuje Iran da snage šiitskog Hezbolaha – koji u Evropi važi za terorističku organizaciju – dovodi sve bliže sirijskoj granici. 

Istovremeno, kako piše onlajn magazin Al-Monitor, oružje Hezbolaha premešta se sve dublje u unutrašnjost Sirije, što predstavlja dodatni rizik za izraelske vojne pilote tokom napada. Izrael je posebno zabrinut zbog mogućih slučajnih sudara sa ruskim vojnim avionima. Izreal ne učestvuje u pregovorima, ali Rusija – čije diplomate su u Jerusalimu imale intenzivne razgovore – u Astani bi morala da uvaži i izraelski stav.

Učesnici konferencije u Astani i predstojeće u Sočiju suočavaju se sa problemima na veoma različitim nivoima. Ukoliko uspeju da reše samo deo njih, to će biti veliki trijumf diplomatije.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android