1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

„To su već pokušali Hitler i Napoleon!“

agencije16. maj 2016.

Zagovornik Bregzita Boris Džonson je EU nazvao „još jednim pokušajem“ stvaranja superdržave, kojoj je kao i svim dosadašnjim sličnim pokušajima – suđeno da propadne.

https://p.dw.com/p/1IofA
Großbritannien Boris Johnson Politiker
Foto: Getty Images/B. Pruchnie

"Napoleon, Hitler, razni su to pokušavali i uvek se završavalo tragično", izjavio je bivši gradonačelnik Londona Boris Džonson. Ujedinjena Evropa je za njega još jedan u nizu pokušaja u istoriji Evrope staroj 2000 godina, da se po uzoru na Rimsko carstvo sve zemlje kontinenta okupe pod jednom jedinom vlašću, izjavio je zagovornik izlaska Velike Britanije iz EU za medije. I upozorio: svaki takav pokušaj se završavao tragično, a EU je pokušaj da se to isto učiniti na nešto drugačiji način.

Večiti problem je što nema lojalnosti evropskoj ideji, smatra Džonson: "Nema ni jedne jedine institucije (u EU) koju neko poštuje ili razume. To uzrokuje ovu ogromnu prazninu u demokratskim procesima". Povrh toga, EU je počinila katastrofalnu grešku, ističe on: umesto da ublaži, ona je još zaoštrila napetosti između zemalja članica. Nemačka je, kaže Džonson, na taj način postala još moćnija, "progutala je" italijansku privredu i "uništila" Grčku.

Pored ovih izjava, zapravo nije bilo ni potrebno da ovaj najistaknutiji zagovornik napuštanja Velike Britanije iz EU kaže ono što želi da poruči: Velika Britanija je od Rimskog doba pa sve do Hitlerovih osvajanja - nacisti su to zaista zvali "Novom Evropom" – prkosno ostajala nezavisna i na kraju uvek pobeđivala tirane Starog kontinenta. Ali i uvredljive aluzije na Hitlera nemački mediji uglavnom prenose bez komentara. Jer nije sporno da Evropska unija ima nedostataka u demokratskim procesima, ali upoređivati je sa mračnim dobom likvidacija, koncentracionih logora i rata je, blago rečeno - neukusno.

"Ko ustane od stola..."

Ali i u ostatku Evrope su shvatili da je pitanje ostanka Velike Britanije u EU nešto što moraju odlučiti sami Britanci i da stanovnici te ostrvske države zaista nikada nisu voleli da im iko deli savete. Tako je i predsednik Evropske komisije Junker na pitanje da li bi Brekzit bio katastrofa za EU, kratko i jasno odgovorio sa "da" i dodao da je uveren da bi nakon toga i neke druge članice želele poseban postupak i, na kraju, napuštanje Unije. Ali isto tako kaže i da pre referenduma 23.juna ne namerava da poseti Veliku Britaniju kako već i svojom pojavom i funkcijom ne bi izazivao tamošnju javnost.

No, bez obzira kakva odluka Britanaca bila, Junker podseća: "Ko ustane od stola, taj više ne dobija da jede". Drugim rečima, to znači napuštanje ekonomskog prostora Evropske unije. Britanci ne mogu računati da bi nakon toga automatski stekli nekakve povlastice - u šta donekle svoje zemljake pokušavaju da uvere britanski zagovornici Bregzita. Njima je pred očima Švajcarska koja sa EU ima posebne sporazume o ekonomskoj saradnji. Ali u Briselu niko ne pomišlja da tako nešto omogući i Londonu.

4.000.000 radnih mesta

Prema jednom ispitivanju javnog mnjenja u Velikoj Britaniji, čak dvostruko više Britanaca misli da Džonson tačnije i istinitije govori o Evropskoj uniji nego što to čini premijer Dejvid Kameron. No, pored burnih emocija po tom pitanju se u Velikoj Britaniji čuju i upozorenja razuma: tako i krovno udruženje britanskih sindikata TUC (Trades Union Congress) upozorava da bi napuštanje Unije dovelo do gubitka miliona radnih mesta u toj zemlji.

"Četiri miliona radnih mesta su u opasnosti", tvrdi Ouven Tjudor koji je u TUC zadužen za evropska pitanja. Pre svega u britanskim sektorima orijentisanim na izvoz, poput automobilske ili hemijske industrije bi lako moglo doći do zatvaranja pogona, jer će i britanski proizvodi postati skuplji zbog carina i administracije povezane sa izvozom u EU. Ali i indirektno, to bi za privredu bilo katastrofa, jer bi Velika Britanija postala nezanimljiva i investitorima iz trećih zemalja koji ovako računaju na tržište EU.