1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Tajne službe na proveri

6. novembar 2012.

Koliko tesna sme da bude saradnja između policije i Službe za zaštitu ustavnog poretka i kakve podatke oni smeju da pri tome sakupljaju? Tim škakljivim pitanjem se upravo bavi Ustavni sud u Karlsrueu.

https://p.dw.com/p/16dYj
Foto: picture-alliance/dpa

Podnosilac tužbe je ubeđen da postoji obaveza razdvajanja delatnosti, odnosno stroga zabrana razmene podataka između policije i Državne bezbednosti, te da ona proizilazi iz člana 87 Osnovnog zakona.

Osim toga, podnosilac tužbe smatra da je, u slučaju kada ne mogu biti garantovani nepovredivost stana i tajnost telekomunikacije, izvršena povreda prava na informaciono samodređenje. Ako najviše nemačke sudije budu prihvatile tu argumentaciju, politika će imati veliki problem. Antiteroristička baza podataka formirana pri Saveznom kriminalističkom uredu (BKA) će u tom slučaju postati - bezubi tigar. Jer, na osnovu Zakona donetog krajem 2006, pored BKA i Službe za zaštitu ustavnog poretka, i pokrajinski kriminalistički uredi smeju da koriste centralnu banku podataka. To važi i za Vojnu tajnu službu MAD, Saveznu obaveštajnu službu BND i Carinski kriminalistički ured.

Obuhvaćeno oko 16.000 osoba

Pristup pomenutoj bazi podataka imaju ovlašćena lica "na zadacima u borbi protiv međunarodnog terorizma", rečeno je u jednom objašnjenju nemačkog Ministarstva unutrašnjih poslova. Kada je u proleće 2007. tadašnji ministar unutrašnjih poslova Volfgang Šojble označio početak rada baze podataka, njome je bilo obuhvaćeno oko 13.000, a sada je obuhvaćeno 16.000 lica.

Volfgang Šojble
Volfgang ŠojbleFoto: picture-alliance/ dpa

Kritičari zakona smatraju da je već i sama definicija kruga osoba koje mogu da se nađu u bazi podataka preterano široka. Zakon kaže da se radi o članovima ili pomoćnicima terorističkih udruženja i osobama koje im služe za kontakte, ali i o "licima koja se sumnjiče da su članovi ili pomagači grupacije koja pruža podršku nekom terorističkom udruženju". Osim toga, mogu se čuvati i informacije o "ekstremistima spremnim na nasilje ili osobama preko kojih održavaju kontakte". Pod tim se mogu podrazumevati i teroristi-pojedinci, ali i takozvani propovednici mržnje."

Optužba da se ispituju opredeljenja

Podnosilac tužbe smatra da povod za unošenje nekog imena u bazu podataka o terorizmu može biti i nečije opredeljenje. On strahuje da bi u bazi mogli da se nađu i podaci o osobama koje nemaju nikakve veze sa terorizmom. To znači da bi krug građana koji mogu da potpadnu pod odgovarajuće kriterijume mogao "nesagledivo i nesrazmerno da se proširi", kako je to argumentovao podnosilac tužbe. Sa svim tim optužbama će u Karlsrueu morati da se suoče mnogobrojni veštaci, među njima i šefovi Službi državne bezbednosti, obaveštajne službe i Saveznog kriminalističkog ureda - kao i stručnjaci za zaštitu podataka.

Savezni opunomoćenik za zaštitu podataka Peter Šar je prošle godine podneo iziveštaj u kome kritički primećuje da je prag za unošenje u antiterorističku bazu podataka - prenizak. On smatra da za unošenje u tu bazu ne sme da bude stvar procene Službe državne bezbednosti, već "veza sa konkretnim činom i svesno i namerno pružanje podrške terorizmu". Tu se Šar slaže sa podnosiocem tužbe.

Sumnje u sudu

Peter Šar
Peter ŠarFoto: AP

U saopštenju za novinare Ustavnog suda kao da su prisutne određene sumnje u to da je antiteroristička baza podataka bezuslovnko u skladu sa Osnovnim zakonom. Jedan od problema je i to što različiti organi vlasti imaju različite zadatke, pa bankom podataka smeju da se služe pod sasvim različitim pravnim pretpostavkama. Sud je saopštio da treba ispitati da li bi objedinjavanje tih podataka moglo da podrije te odredbe. Glavni zadatak policije je da goni počinjena krivična dela. A tajna služba poput Službe za zaštitu ustavnog poretka sakuplja informacije bez sudskog naloga, prisluškivanjem telefona ili nadgledanjem bankovnih računa ili elektronske pošte.

U Karslrueu bi i kvalitet podataka mogao da ima važnu ulogu. U Zakonu o antiterorističkoj bazi podataka pravi se razlika između "osnovnih podataka" i "proširenih osnovnih podataka". U prvu grupu spadaju ime, pol, datum rođenja, maternji jezik. U drugoj su detalji poput podataka o telekomunikaciji, računima u bankama, ali i o posedovanju oružja ili spremnosti na primenu sile.

Povod su bili "bombaši sa koferima"

Presuda će biti izrečena najranije krajem ove godine. Ako podnosiocu tužbe bude dato za pravo u najvažnijim pitanjima, zakonodavci će imati dosta posla u svojoj borbi protiv međunarodnog terorizma. Jer, banka podataka je stvorena posle neuspelih atentata takozvanih bombaša sa koferima iz 2006. godine. Tada su islamski teroristi sakrili eksploziv u nemačke regionalne vozove, ali do detonacije nije došlo zbog tehničke greške.

Autori: Marsel Firstenau/Saša Bojić
Odg. urednik: Ivan Đerković