1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Sve veći broj mališana u Nemačkoj živi u siromaštvu

Goran Goić, Berlin27. maj 2008.

Svako šesto dete u Nemačkoj je materijalno ugroženo. Između 35 i 40 odsto dece samohranih roditelja raste u siromaštvu. Uprkos znatnoj materijalnoj pomoći nemačka deca odavno nemaju jednake izglede za uspeh u životu.

https://p.dw.com/p/E6uH
Ni mališani nemaju jednake uslove u životu
Ni mališani nemaju jednake uslove u životuFoto: AP

Do tog poražavajućeg zaključka dolazi najnovije UNICEF-ovo istraživanje o položaju dece u Nemačkoj, čiji su rezultati u ponedeljak (26.5.) predstavljeni u Berlinu

U Nemačkoj su, prema rečima savezne ministarke za porodicu Ursule fonn der Lejen, materijalno posebno ugrožene tri grupe mališana:

"To su u prvome redu deca samohranih roditelja, zatim potomci u porodici sa mnogo dece, kao i deca doseljenika. Suštinsko je pitanje kako poboljšati položaj tih mališana s obzirom na privredni zamah, porast broja zaposlenih i sve bolje ekonomsko stanje u Nemačkoj."

Briga o porodici mora biti veći

Ministarka izlaz vidi u jačanju društvene brige o deci uz pomoć jaslica, vrtića i škola sa celodnevnim boravkom kako bi se roditelji mogli prihvatiti posla sa punim radnim vremenom, a time i punom platom. To je najbolji način za sprečavanje odnosno izlazak iz siromaštva, uverena je von Lejen. Ona dodaje kako je u pripremi i reforma dečjeg dodatka čiji se iznos u pojedinim segmentima nije menjao od 1995.godine.

No, poboljšanjem materijalnog stanja problem nije rešen. Podjednako važan je i društveni podsticaj u razvoju dečje mašte, kreativnosti, osećaja odgovornosti, samoinicijative i dara za odnos prema poteškoćama i konfliktim situacijama, ističe predsednik nemačkog ogranka UNICEF-a Jirgen Heraeus.

Kritike na račun nemačkog društva

Stručnjaci u ovom izveštaju iznose kritiku da nemačko društvo i politika još nisu prepoznali značaj uspešnog dečjeg razvoja za budućnost zajednice. Nemačka u poređenju sa industrijskim zemljama sveta na tom polju ulaže prosečne napore. Posledica je sve veći jaz između dece koja odrastaju zdravo, materijalno osigurano i uz sve nužne podsticaje i dece čija je svakodnevnica obeležena beznađem, oskudicom i društvenom izolacijom.