Sukob u Hrvatskom helsinškom odboru

Pored Bajića, nagrade su dobili: prijatelji ubijenog Luke Ritza zbog pomoći u otkrivanju njegovog ubojice i akcijama za sprečavanje nasilja, nadbiskup Ivan Devčić za širenje međuverskog dijaloga, novinarka HTV-a Sanja Mikleušević Pavić za unapređivanje profesionalnih standarda, te novinar Ante Gavranović za životno delo. Sve su te nagrade ostale u senci spora oko Bajićeve nagrade.

Dodela HHO-ve nagrade glavnom hrvatskom tužiocu Mladenu Bajiću za doprinos u zaštiti ljudskih prava i kandidatura premijera Ive Sanadera za istu nagradu, dovela je do ostavki trojice članova, ali i zasenila sve ostale nagrađene.

Šta je sporno

Ante Klarić i Vladimir Gredelj smatraju spornim da neko, ko je deo represivnog aparata i po mnogo čemu Državno tužilaštvo vodi tek kao instituciju koja je produžena ruka politike, jer ono nije pokrenulo nijedan slučaj bez političkog miga, može dobiti nagradu za zaštitu ljudskih prava. Don Ivan Grubišić još i upozorava kako u Hrvatskoj pravna država ne funkcioniše najbolje, što je posao Bajića i Sanadera, kome je nagrada izmakla zbog afere Facebook.

Grubišić kaže: „A s obzirom da su to, među ostalim, dva najodgovornija čoveka, među drugima, za stanje ljudskih prava u Hrvatskoj, da sam smatrao da je tu pređena granica dobrog ukusa i ponašanja u odnosu na probleme koje imamo.“

Počasni predsednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak kritičarima je uzvratio: „Ta nagrada se dodeljuje osobi, koja se posebno istakla zalaganjem za ljudska prava u strukturama vlasti.“

Demokratska procedura

Predsednik HHO-a Ivo Banac naglašava kako su nagrade donesene u demokratskoj proceduri, a naknadne ga kritike iznenađuju. Mladen Bajić, kao dobitnik nagrade Miko Tripalo, sam je priznao: „Istina, samom nagradom na određeni način ste me zbunili. Ali izgleda ne samo mene. Zbunili ste još neke, koji o tome imaju drugačije stajalište i imaju pravo na to. I podržavam ih u tome“.

Žalosno je što su sporovi oko nagrade u drugi plan bacili doprinos ostalih nagrađenih u zaštiti ljudskih prava, kao i činjenicu da je HHO do 5. decembra obradio 1073 slučaja povreda ljudskih prava, što je znatno više nego 2007. godine. Najčešći razlog obraćanja građana HHO-u su pritužbe na pravosuđe.