1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Sto ljudi, sto ćudi i – sto frizura!

24. decembar 2013.

Kosa i frizura oduvek su bili sastavni deo kulture nekog naroda i običaja neke zemlje. U poslednje vreme, razne tradicije sve se češće mešaju jedne s drugima i tako nastaju vrlo zanimljive kreacije.

https://p.dw.com/p/1AgD6
Foto: DW

Kada bi neki naučnik-vanzemaljac posetio planetu Zemlju, on bi najverovatnije svoje kolege ovako izvestio: Na ovoj planeti živi više od sedam milijardi osoba. Gotovo svi na glavi imaju kosu, u proseku oko 100.000 vlasi. U zavisnosti od toga gde žive, ljudi svoju kosu neguju i friziraju na vrlo različite načine. Neki je pletu, farbaju, „peglaju“, neki nose dugu, a neki pak kratku kosu. Dotični naučnici bi ga sigurno upitali zašto ljudi na Zemlji to rade? Ali odgovor na to pitanje nemamo zapravo ni mi sami. Ono što je sigurno jeste da je za nas kosa daleko više od zaštite od hladnoće i vrućine. Frizura simbolizuje lepotu, status, mitologiju ili religiju – u zavisnosti od toga o kojoj i kakvoj kulturi je reč.

Pramen kose za ispunjenje želja

Drugim rečima, u različitim zemljama je i odnos prema kosi vrlo različit. U Japanu na primer kosa je oduvek važila kao nešto ne samo dragoceno, već i vrlo živo. „Nekada je čak bilo tako da, ako je neko imao neku želju, taj bi odrezao pramen kose i odneo ga u hram“, kaže japanski frizer Takamasa Ku Bu (umetničko ime –Taka) i ujedno menadžer frizerskog salona „Mods Hair“ u Diseldorfu. S obzirom na to da u tom gradu ionako živi mnogo Japanaca, on je odlučio da se posebno posveti upravo toj klijenteli. A to se primećuje pre svega, ne toliko na samim frizurama, već i u tome što se tu, uz samo pranje kose, šišanje i friziranje, istovremeno nudi i masaža glave i ruku.

Takamasa Ku Bu
Takamasa Ku BuFoto: DW/A. Grade

Produženje kose za plavuše

Ali zašto su nam naša kosa i frizura toliko važne? Istoričar umetnosti Kristijan Janeke već dugo istražuje to područje iz kulturno-naučne perspektive. On navodi da kosa više nema onu funkciju kakvu je nekada imalo krzno, već je reč o kulturnom „dobru“. „Moglo bi se reći da što smo vremenom gubili sve više kose. Ono što nam je ostalo, počeli smo sve više da cenimo. Kosa je, međutim, istovremeno i statusni simbol“, objašnjava Janeke. On dodaje da je u poslednje vreme sve više u trendu kombinovanje različitih tradicionalnih načina ukrašavanja i friziranje kose.

Taj fenomen može se videti i u prodavnici „Zeebra Tropicana“ u Kelnu. Reč je o radnji sa afričkim proizvodima, ali u kojoj se nalazi i frizerski salon. To mesto u gradu na Rajni postoji već više od 20 godina i nudi pre svega frizure prema zapadnoafričkoj tradiciji. „Pletenje kose na tipično 'afrički' način sve je popularnije. Ove frizure su u početku bile pogodne posebno za suhu kosu, ali u međuvremenu dolaze nam ne samo Afrikanci već većinski i Nemci“, kaže frizerka Baba Jankah-Oduah. Ona je u Nemačku stigla iz Gane i tu otvorila prvi Afrošop u Kelnu gde danas, kako kaže, frizira čak i mnoge plavuše. One često žele da im Baba u kosu uplete veštačke produžetke.

Baba Jankah-Oduah (levo) sa svojim mušterijama
Baba Jankah-Oduah (levo) sa svojim mušterijamaFoto: DW/A. Grade

Majstori britve – turski frizeri i nemački muškarci

Međutim, nisu samo žene te koje veliku važnost polažu posetama frizeru. Muškarcima su njihove frizure takođe veoma važne, uključujući i – frizure brada i brkova. Ali i tu postoje razlike u načinu brijanja i šišanja. Dok na primer nemački frizeri svoju klijentelu briju po pravilu električnim brijačem, Turčin Adnan Otukan svoje mušterije u salonu „Mens World“ u Kelnu brije isključivo britvom, odnosno, žiletom. On ih istovremeno tim instrumentima i šiša.

„To me naučio moj otac. S obzirom na to da sam oduvek znao dobro da crtam i slikam, počeo sam i mladima na glavi i bradi da ucrtavam razne oblike. Jedno vreme to je bilo veoma popularno i pravi trend“, kaže Otukan. Među njegovim klijentima je i nemački amaterski trkač maratona, Gerd Mausbah kojem je na glavi ucrtao tursku zastavu. Na maratonu u Istanbulu ta frizura privukla je veliku pažnju.

Adnan Otukan
Adnan OtukanFoto: DW/A. Grade

Frizeri kao Taka, Baba i Adnan su sa sobom u Nemačku doneli i tipične, tradicionalne frizure. One doduše ne traju večno, moraju da se obnavljaju. Kosa u proseku poraste oko pola milimetra dnevno. Samim tim postavlja se i pitanje čemu uopšte čitav taj trud oko kose i frizure? „To je u stvari sporedna stvar. Ljudi ionako ne idu kod frizera samo zato što im on ili ona kreiraju neku dobru frizuru već zato što taj frizer najbolje razume njihovu individualnost“, objašnjava Janeke.

Autorke: Ananda Grade / Željka Telišman
Odgovorni urednik: Ivan Đerković