1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Stižu brži i jeftiniji kompjuterski čipovi

4. jun 2009.

Jedan međunarodni tim naučnika pod vođstvom kolega iz Karlsruea u Nemačkoj razvio je trenutno najbrži čip na svetu. Osim što je 4 puta brži od dosadašnjeg, doprineće i da internet postane jeftiniji i brži.

https://p.dw.com/p/I3J9
Sve su manji i tanj
Sve su manji i tanjFoto: AP

Ovaj super čip je proizvod istraživanja u oblasti organske hemije i silicijumske tehnologije. Jirg Lojthold pokazuje kompjuter u laboratoriji i kaže:

„Čip u ovom kompjuteru može da obradi količinu podataka koja odgovara dva miliona 600 hiljada telefonskih priključaka, to znači kao da istovremeno razgovara dva miliona 600 hiljada ljudi“.

Rezultat višegodišnjeg rada

Pet godina bilo je potrebno profesoru Jirgu Lojtholdu iz Instituta za fotoniku i kvantnu elektroniku u Karlsrueu i međunarodnom timu istraživača da naprave najbrži čip na svetu. Naučnici su napravili čip od silicijuma koja ultrabrzo prenosi svetlosne signale. Istraživači iz Karlsruea krenuli su novim putem:

„Napravili smo provodnik za svetlost kroz silicijum – izbušili smo silicijum i naneli novi materijal koji je mnogo brži“, objašnjava profesor Lojthold.

Novi materijali

Materijal je morao da ima tačno određena svojstva: morao je biti providan, postojan na promene temperature, neutralan kada je apsorpcija u pitanju. Jedan od istraživača pronašao je odgovarajući materijal, ali je pred naučnicima još bio najteži deo posla – morali su taj materijal da nanesu u kanale nanometrijske veličine na silicijumskom čipu. Jirg Lojthold kaže:

„Koštalo nas je četiri godine života da nanesemo materijal. Zamislite da imate optički provodnik koji je veličine 200 do 300 nanometara. Sada u njemu pravite rupu koja je velika 100 nanometara, poređenja radi 700 puta je manja od vlasi ljudske kose. I na kraju morate da je napunite, a da pri tome ne nastanu mehurići“, objašnjava profesor.

Ipak, poduhvat je uspeo zahvaljujući tome što je organski materijal zagrejan i molekule su se pravilno rasporedile po šupljini na silicijumskom čipu. Tako je nastao najbrži čip na svetu. Taj jedan jedini čip u stanju je da reguliše sve telefonske razgovore u gradu veličine Berlina, te ne čudi što su telekomunikacione kompanije više nego zainteresovane. I to je tek početak. Lojthold smatra da će tokom sledećih deset godina brzina čipa biti povećana tridesetak puta i da će zahvaljujući tome nastati novi svet tehnike.

autor: S. Baron / N. Briski

odg. urednik: N. Jakovljević