1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Srednja klasa nestaje

21. decembar 2012.

Nekadašnjih nosilaca privrednog razvoja u BiH sve je manje. Srednja klasa, koja je u bivšoj Jugoslaviji brojala preko 70 odsto stanovništva, sada spada ili u siromašne ili u sloj društva koji je na granici siromaštva.

https://p.dw.com/p/177L7
Foto: Ljiljana Pirolic

Činjenica je da je u svim zemljama bivše Jugoslavije došlo do raslojavanja društva koje je gotovo izgubilo srednji sloj: profesore, službenike u zdravstvu i kulturi, koji su danas na granici siromaštva. Smatra se da u Bosni Hercegovini ima oko 22 odsto siromašnih, a da je čak preko 40 procenata na granici siromaštva. Donja granica za računanje srednje klase smatraju stručnjaci, u BiH bi mogla da se postavi na dve prosečne plate odnosno na oko 1600 maraka, kaže sociolog Ivan Šijaković: „U BiH vi imate 85 multimilionera i oko 50.000 bogataša, a ovo ostalo je sve niža klasa, po starijoj kategorizaciji ili puka radnička klasa“.

Neka nova srednja klasa

Novinar Erduan Katana iz Banjaluke smatra da pripada srednjoj klasi, sa platom od 1200 konvertibilnih maraka. I pored toga, teško sebi može da priušti neki veći luksuz: „Od plate minimum 50 odsto ode za režije. Od onoga što ostane ne možeš nešto posebno napraviti. Živi se normalno, ali ništa izvan toga. Eventualno jedan godišnji odmor na godinu“.

Stručnjaci smatraju da danas srednju klasu čine novi ljudi, a reč je o sitnim preduzetnicima, vlasnicima agencija i mnoštvo onoga što se zove uslužni sektor. Direktor potrošačke zadruge EUROBIH Mesud Lakota kaže da je problem što se oko 20 odsto ljudi enormno obogatilo u proteklih 15 godina, a da se 60 odsto nalazi oko linije siromaštva: „Onih ostalih 20 procenata je između, što znači da se ta srednja klasa gubi, a jaz između bogatih i siromaših povećava. Situacija je takva da izlaza nema, osim pokretanja domaće proizvodnje.“

Erduan Katana
Erduan KatanaFoto: DW/Ragan Maksimovic

„Završićemo na istorijskom otpadu“

Ekonomista Aleksa Milojević kaže da je socijalno i ekonomsko u bliskoj vezi, što znači da enormno bogaćenje jedne grupe ljudi na račun velikog broja radnika stvara neravnotežu i da ne može dobro da se završi: „Mi kao društvo moramo završiti na istorijskom otpadu jer su kod nas te socijalne razlike tolike da mi više ne govorimo o siromašnim nego o ljudima biološke ugroženosti i to u odnosu da se radi o skoro dve trećine stanovništva“.

Prema rečima Milojevića samo u Republici Srpskoj u svakom drugom domaćinstvu samo jedan član radi, što je dokaz potpunog siromaštva. Ukoliko nema novca nema ni potrošnje, kaže predsednik Udruženja potrošača RS Dragovan Petrović navodeći da su se i interesi za poslom promenili : „Dominantno je bilo raditi u dobroj firmi, a ne u javnoj upravi. Danas je obrnuto, idemo na izdržavane sektore, tamo je najlakše živeti. Tu sada imamo vakuum. Te srednje klase ima ili vrlo malo ili se gubi“.

Jaz između bogatih i siromašnih je i u BiH sve veći
Jaz između bogatih i siromašnih je i u BiH sve većiFoto: Fotolia/ Tatjana Balzer

Da je jaz između bogatih i siromašnih u Bosni i Hercegovini veliki, pokazuju i podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH prema kojoj je u prošloj godini uvezeno luksuznih automobila za čak 100 miliona maraka više nego prošle godine. Iako mnogi smatraju da je prosečna plata od 800 maraka u BiH dovoljna za svrstavanje u srednju klasu, to, kažu stručnjaci, nije tačno, jer je po članu za najniži prag potrebno dva puta više novca, što je plata o kojoj mnogi sanjaju u BiH.

Autor: Dragan Maksimović, Banjaluka
Odgovorni urednik: Ivan Đerković