1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Srbija „za korak bliže EU“?

20. jul 2011.

Goran Hadžić je poslednji sa liste haških begunaca i Srbija je u tom smislu ispunila sve tehničke obaveze prema Hagu. Da li je Srbija „za korak bliže EU“ i kako će se to odraziti na srpsku političku scenu?

https://p.dw.com/p/1208B
I poslednji optuženik uskoro pred Tribunalom u Hagu
I poslednji optuženik uskoro pred Tribunalom u HaguFoto: ICTY

Hapšenjem Gorana Hadžića Srbija je ispunila jedan veliki uslov koji joj je predstavljao značajan teret, ocenjuje za Dojče vele Milan Antonijević, predsednik Komiteta pravnika za ljudska prava (YUCOM). Srbija ipak ne može da kaže da je ta saradnja potpuno završena, skreće pažnju Antonijević. Ono što ostaje su neke moralne obaveze, i saradnja tokom suđenja u dostavljanju onih podataka koje Tribunal bude tražio. Postoji, naravno, mogućnost da nakon hapšenja Hadžića tema ratnih zločina bude potpuno skrajnuta, ali to ipak neće biti moguće jer ćemo imati sama suđenja pred Haškim sudom, kaže Antonijević.

Uhapšen Goran Hadžić
Uhapšen Goran HadžićFoto: dapd

„Same presude koje budu dolazile iz Haškog tribunala će imati određenu težinu, i Srbija prema tome mora imati jedan zreo odnos. Presude nećemo dobiti u kratkom vremenskom roku, za to će biti potrebne godine, i tek tada će Srbija morati da pokaže određenu dozu zrelosti prema jednom procesu iz koga na neki način izlazimo u ovom trenutku“, rekao je Antonijević.

Haška prepreka je predstavljala veliku kočnicu za evropske integracije Srbije. Nakon ispunjenja svih obaveza prema Hagu, dobro je što će se sada pokrenuti i neka druga pitanja i uslovi, koji će biti od koristi za građane Srbije, smatra Antonijević.

„Na žalost, do sada je stvorena takva klima u kojoj se saradnja sa Hagom nije videla kao nešto od čega građani Srbije imaju neke velike koristi, upozorava Antonijević. U tom suočavanju sa prošlošću i jednom jasnom odnosu prema zločinima Srbija nije videla određeni interes, i stoga i sami građani nisu shvatali Hag kao jednu od moralnih vrednosti, koja Srbiju pokazuju u jednom boljem svetlu“.

Korak bliže EU kandidaturi?

Nakon svakog hapšenja haških optuženika nekako uvek zaboravimo ono što je primarno, a to je da saznamo što više informacija, i da dobijemo pravdu za žrtve, makar i sa zakašnjenjem, ističe za Dojče vele Jelena Milić, direktorka Centra za evroatlantske studije. U ovakvim trenucima uvek se govori o tome da je uklonjena jedna od najvažnijih prepreka za dalje evropske integracije Srbije, što je svakako tačno, kaže jelena Milić.

„Neupitno je sada da nijedna zemlja EU više neće dovoditi u pitanje ratifikaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Može se desiti da neke zemlje, iz proceduralnih razloga ili prebukiranosti svojih parlamenata, to možda ne urade na vreme. Ali, ja verujem da je ovo jedan korak bliže kandidaturi. Međutim, bojim se da hapšenja i Mladića i Hadžića nisu vađenje porodičnog srebra, i da je ovo zamena za činjenicu da su na žalost otišli u ćorsokak pregovori sa kosovskim institucijama“, rekla je Jelena Milić.

U nastavku: Hag (ne) menja rejtinge stranaka?

Boris Tadić potvrđuje vest o hapšenju Hadžića
Boris Tadić potvrđuje vest o hapšenju HadžićaFoto: dapd

Hag - mali deo predizbornog mozaika

Hapšenje poslednjeg preostalog haškog begunca može imati posledice i na srpsku političku scenu. Rasim Ljajić, predsednik Nacionalnog saveta za saradnju sa Haškim tribunalom, izjavio je tako nakon hapšenja Ratka Mladića da bi upravo zbog Haga vladajuća koalicija mogla izgubiti naredne izbore. Cvijetin Milivojević, direktor PR agencije Pragma, smatra da će tema Haga svakako biti prisutna u predizbornoj kampanji, ali misli da ona neće biti presudna za rezultat izbora.

„Hag će biti jedan od kamenčića koji će presuditi da građani glasaju na ovaj ili onaj način. Ali, kada govorimo o građanima koji glasaju za te takozvane nacionalne stranke, oni će ovu priču o Hagu smestiti u jedan mnogo širi mozaik: u njemu se nalazi i priča o Kosovu, ali i priča o siromaštvu, o malim platama, penzijama, kao i o kašnjenju u obećanjima koje je ova vladajuća koalicija dala pre tri godine. Hag će tako biti jedan od elemenata te priče, ali mislim da neće biti presudan. Priča oko hapšenja Mladića i Hadžića neće probuditi previše emocija, jer su ljudi ovde svesni da se neke stvari jednostavno ne mogu izbeći, i da su se one samo mogle prolongirati, ili možda uraditi na dostojanstveniji način“, kaže Milivojević.

Hag ne menja rejtinge stranaka?

Jelena Milić ocenjuje za Dojče vele da su izjave tog tipa da će se zbog Haga gubiti izbori neka vrsta busanja u grudi, i da su te izjave pre svega bile namenjene zapadnoj međunarodnoj zajednici.

„Videli smo posle hapšenja Ratka Mladića da se rejtinzi nisu nešto značajno promenili, a i ako jesu to mnogo više veze ima sa percepcijom javnosti o korumpiranosti i partitokratiji celog društva nego sa hapšenjem haškog begunca. Možda čak više veze imaju i sa pregovorima o Kosovu. Mislim da su u tom smislu bile potpuno neutemeljene bojazni i opravdanja da se haški begunci ne hapse, jer se vlasti boje reakcije javnosti. Ono što me daleko više zabrinjava je da je taj strah zapravo postojao zbog reakcije unutar tajnih službi, čiji pojedini delovi nisu kontrolisani“ kaže Milićeva.

„Sada je, stoga, vrlo bitno da se ne stane, formalne obaveze prema Hagu su ispunjene, ali kriterijumi iz Kopenhagena traže da Srbija ima jake i stabilne institucije, što se posebno odnosi na demokratsku i parlamentarnu kontrolu službi bezbednosti“, upozorava Jelena Milić.

Autor: Ivica Petrović, Beograd
Odgovorni urednik: Ivan Đerković