1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Srbija u Lajpcigu: Još jedan neuspeh?

26. januar 2011.

Nakon „blamaža“ u Sofiji i Frankfurtu, i ovogodišnje pripreme za učešće na Sajmu knjiga u Lajpcigu, na kome je Srbija počasni gost, odvijaju se u senci optužbi za traljavu organizaciju.

https://p.dw.com/p/QvYq
Srbija će biti zemlja gost na ovogodišnjem Sajmu knjiga u LajpciguFoto: Goran Goic / DW

Pesnik Dragoslav Dedović, koji je nekoliko meseci obavljao posao koordinatora nastupa Srbije, od decembra prošle godine ne radi više taj posao. On kaže da je podneo ostavku jer Ministarstvo kulture i Organizacioni odbor „ne poštuju obaveze i sporazume i vrše opstrukciju projekta „Lajpcig 2011’“.

Dragoslav Dedovic
Dragoslav DedovićFoto: DW

„Mislim da je problem sistemskog karaktera, ne bih svodio samo na odnos pojedinaca prema tom poslu ili prema meni. Pre svega radi se o nesrećnim okolnostima koje su dovele do toga da postoji neka vrsta monopola na tumačenje toga šta zapravo jeste, a šta nije dobra srpska književnost. Ta vrsta monopola zavladala je tako što neke interesne grupe jednostavno imaju preveliki uticaj na Ministarstvo kulture i na to šta ta institucija treba da radi u vezi sa ’Lajpcigom 2011’“, kaže Dedović za Dojče vele.

„Nema rezultata“ ili „smetnja privatluku“?

Savetnik ministra kulture Srbije Zoran Hamović ističe za Dojče vele da ovde nije reč o bilo kakvoj ostavci, već o činjenici da Dragoslavu Dedoviću ugovor nije produžen zbog nezadovoljavajuće saradnje. U ugovorima smo imali vrlo precizne zadatke koji se moraju obaviti u Nemačkoj, kaže Hamović i dodaje da i pored dobre volje Dedović za tri meseca nije uspeo da obavi čak ni deo onoga što je trebalo da bude završeno za mesec dana.

„Zato što pred poreskim obveznicima i onima koji daju novac, mi moramo imati vrlo jasno opravdanje zašto nekoga angažujemo, i kakvi su rezultati. Ako rezultata nema, a evidentno je da ih nije bilo, onda mi moramo pronaći onoga koji, osim dobre volje, ima i određenih sposobnosti“, kaže Hamović.

Zille - Buchmesse - Leipzig
Direktor Sajma Oliver CileFoto: Picture-Alliance / dpa

Dedović međutim tvrdi da je do prekida saradnje došlo zato što je on „smetao njihovom privatluku“. „Oni zapravo nisu bili zadovoljni zato što sam ja njima sve vreme govorio: ’ako mislite da pravite sajam onako kako ga pravite kod sebe dole na Savi, onda bolje da ostanete u Beogradu. Ovde su drugačija pravila igre. Moramo to transparentnije, bolje i profesionalnije da radimo. Ja sam čovek za to. Ako nećete tako da radite, onda radite bez mene’“, kaže Dedović.

Različito shvatanje uloge koordinatora

Ipak, direktor lajpciškog sajma Oliver Cile je optimista kada je reč o ovogodišnjem nastupu Srbije na Sajmu knjiga. On podseća da je problema bilo i kada je Hrvatska bila gost u Lajpcigu.

„Srpska strana smatra da je uloga koordinatora da prenosi ideje koje su zvanično usvojene i koje treba da budu predstavljene na lajpciškom sajmu, izdavačima, čitaocima i medijima. Dedović je međutim svoju ulogu drugačije shvatio. On je želeo da samostalno predlaže ideje o tome šta bi trebalo da se uradi da bi se Srbija u Nemačkoj najbolje predstavila; te ideje usaglasiti sa Beogradom i onda ih primeniti ovde. Ta dva različita shvatanja uloge koordinatora očigledno nisu mogla da se usaglase“, kaže Oliver Cile.

U nastavku: U uskom krugu izdavača i pisaca

U uskom krugu izdavača i pisaca

Buchmesse Leipzig
Sajam knjiga u Lajpcigu održava se od 15. do 27 martaFoto: Leipziger Messe GmbH/Tom Schulze

I dok je trajala „drama“ oko operativnih poslova u Nemačkoj, u Srbiji su primedbe Dragoslava Dedovića još jednom pokrenule priču o izdavačkim i spisateljskim klanovima.

Saša Ilić, član redakcije kulturno propagandnog kompleta „Beton“, koji će u Lajpcigu boraviti na poziv nemačkih organizatora, kaže za Dojče vele da je činjenica da se sve oko svetskih nastupa srpske književnosti odvija u uskom krugu i izdavača i pisaca.

„Upravo tako. Dakle, jedna rigidna, zatvorena struktura, koja posluje oko Ministarstva kulture, oko PEN centra, oko nekoliko velikih izdavačkih kuća, i time se priča zatvara. Eventualno se tu ubaci neko ko bi tu stvarao neku sliku neke poetičke i kulturološke pluralnosti, ali to je uglavnom to. Mislim da je to jedna vrlo osujećena slika stvarnosti“, kaže Saša Ilić.

Posle Lajpciga – Solun, Moskva, Torino…

U srpskoj javnosti mnogi smatraju da čitav niz trapavih poteza u vezi sa promocijom srpske književnosti i kulture ostavljaju lošu sliku i šalju lošu poruku u svet. Međutim, Gojko Božović, urednik izdavačke kuće „Arhipelag“ smatra da to nije ništa dramatično.

„Rekao bih da ti sporovi ne ostavljaju veliki utisak ni na našu ni na stranu javnost. Prosto verujem da za najveći deo tih sporova znamo samo mi koji se bavimo kulturom, i da to ostaje negde među nama, a da se šira javnost, ni naša ni strana, time preterano ne bavi. Ono čime možemo da budemo veoma zadovoljni jeste činjenica da je Srbija pozvana da bude počasni gost Sajma knjiga u Lajpcigu. To je jedan od nekoliko najvažnijih sajmova knjiga u Evropi. I zbog toga što je Srbija pozvana u Lajpcig, pojavile su se još neke mogućnosti da Srbija u narednim godinama bude počasni gost nekih drugih sajmova knjiga. Koliko znam, reč je o Solunu, Moskvi i Torinu“, kaže Božović.

Nema razloga za sekiraciju

Buchmesse, Leipzig 2010 - Serbien
Iz Ministarstva kulture Srbije najavljuju da će u Lajpcigu biti predstavljeno 40 pisaca i između 35 i 40 novih prevoda na nemački jezikFoto: DW

Reći da je neko u Ministarstvu kulture uradio loš posao je na nivou vesti o snegu u januaru, kaže za Dojče vele Dejan Ilić, urednik izdavačke kuće „Fabrika knjiga“. Već sada imamo čitav niz sajmova knjiga, na kojima su se predstavljali pisci iz Srbije, koji predstavlja niz neuspeha, ocenjuje Ilić.

„Nema stoga razloga za bilo kakvu ozbiljnu kritiku i za bilo kakvo ozbiljno sekiranje zbog svega ovoga. Dakle, to će doći i proći, i biće kao da nikada nije bilo. I nekih pedesetak ljudi će se možda zabaviti par dana, i eto. Mislim, na kraju krajeva nije to ni malo. Da zabavite pedeset ljudi na par dana, to je isto neka korist“, smatra Dejan Ilić.

Autori: Ivica Petrović, Beograd / Ognjen Cvijanović, Bon

Odgovorni urednik: Ivan Đerković