1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Srbija: predizbori u opoziciji – više štete nego koristi?

10. mart 2021.

Ideja opozicionih predizbora već neko vreme kruži političkom scenom u Srbiji. DW analizira: da li bi se tako ostvarila bolja komunikacija s biračima, smanjila biračka apatija i podstakla politička participacija?

https://p.dw.com/p/3qOME
Foto: picture-alliance/dpa/O.Toskic

Nešto daljeg pretka inicijative o predizborima nalazimo u američkim primaries, ali daleko bliža Srbiji je nešto novija akcija opozicije u Mađarskoj, koja je, nakon što je pronašla zajedničkog kandidata, uspela da osvoji glavni grad, Budimpeštu.

U Srbiji se ideja predizbora – koju je pokrenula neformalna organizacija Skupština slobodne Srbije – takođe najviše vrti oko izbora za gradonačelnika Beograda, iako se donekle ostavlja prostor da bi se na sličan način moglo doći i do zajedničkog kandidata opozicije za predsedničke izbore.

-pročitajte još: Čekajući famozni dijalog

Dobra i neostvarljiva ideja?

Opozicija se i dalje prilično nemušto izjašnjava o ideji predizbora. Većina zainteresovanih se slaže da je reč o dobroj ideji, ali sa druge strane postoje i glasovi koji kažu da bi, umesto toga, opozicija ipak trebalo više da se bavi izbornim uslovima, jer se na taj način prejudicira učešće na izborima. Iako je mađarski slučaj ilustrativan, takođe se skreće pažnja na bitne razlike: gradonačelnik Budimpešte bira se direktno, a opozicione partije koje nisu bile zadovoljne tadašnjim kandidatom nisu istakle svog kandidata, niti su protiv njega vodile negativnu kampanju.

„Ključna stvar i razlika jeste to što će protivnik tom kandidatu na beogradskim izborima zapravo biti Aleksandar Vučić, koji će biti nosilac liste, a ne Goran Vesić, Zoran Radojičić, ili bilo ko drugi iz Srpske napredne stranke (SNS)“, napominje za DW politikolog Boban Stojanović.

„Mnogi isto tako previđaju da je izlaznost na tim predizborima u Mađarskoj bila izuzetno niska. Ali svejedno, srpska opozicija bi na tom primeru mogla da nauči koliko je bitno da se ujedini. Mislim da, umesto toga, postoji opasnost da se oko predizbora opozicija još više podeli, jer za uspeh takve ideje je potrebno raditi zajedno, napraviti nekakav dogovor o nenapadanju, a u ovom trenutku ja ne vidim da je opozicija za tako nešto sposobna“, upozorava Boban Stojanović.

Protivnik opozicionom kandidatu na beogradskim izborima zapravo će biti Aleksandar Vučić
Protivnik opozicionom kandidatu na beogradskim izborima zapravo će biti Aleksandar VučićFoto: Reuters/A. Bronic

Lansiranje novih ljudi

Izvršni direktor CeSID-a Bojan Klačar takođe smatra da bi pokušaj da se pronađe zajednički kandidat opozicije mogao samo da dovede do još većih podela unutar opozicije.

„Umesto toga bi trebalo, ukoliko se uopšte sprovede u delo ideja predizbora, da se oni iskoriste za lansiranje nekih novih ljudi. Dakle, govorim o množini. Pored toga, ti predizbori bi trebalo da posluže za motivaciju i mobilizaciju birača. Ali, najvažnije od svega jeste da ti izbori moraju biti odlično organizovani. Ukoliko toga nema, to može samo dodatno da obeshrabri opozicione birače i da dovede do još lošijeg rezultata opozicije“, kaže Klačar.

-pročitajte još: Podele podeljenih, cepkanje rascepkanih

(Ne)premostive opozicione razlike

Kao potencijalna opasnost predizbora navodi se i mogućnost da pojedine opozicione stranke prosto ne prihvate rezultate predizbora, sa različitim objašnjenjima. „Specifičnost srpske političke scene i dodatni problem je što postoje stranke koje po definiciji jesu opozicija, ali drugačije misle“, ističe Klačar.

„Kada govorimo o srpskoj opoziciji imamo na umu bar dvadesetak, ako ne i više stranaka, koje se međusobno puno više razlikuju nego u odnosu na vlast. Imamo stranke koje su više nacionalno opredeljene, pojedinim strankama SNS nije dovoljno patriotska stranka, a neke akcenat stavljaju na evropske integracije. Tako da bi ti predizbori morali da uzmu u obzir i one koji imaju drugačije mišljenje, i baš zbog toga je organizovanje takvih predizbora i veliki izazov“, skreće pažnju izvršni direktor CeSID-a.

Sabotaža vlasti

U tom smislu postavljaju se i neka tehnička pitanja poput, recimo: mogu li se za takve neformalne predizbore koristiti zvanični birački spiskovi i kolike su logističke sposobnosti opozicije da organizuje biračka mesta i angažuje ljude koji bi pratili taj proces od početka do kraja.

Parlamentarni izbori u Srbiji održani su u junu 2020.
Parlamentarni izbori u Srbiji održani su u junu 2020.Foto: Reuters/M. Djurica

Osim toga, sasvim je sigurno da vlast svakako ne bi sedela skrštenih ruku i mirno posmatrala opozicione predizbore. Može se samo pretpostaviti šta bi vlast – koja na najvišem nivou reaguje na pojedine objave na Tviteru – bila spremna da uradi kako bi dezavuisala, saplela, kompromitovala, medijski predstavila kao dokonu zabavu nemoćne opozicije ili sabotirala potencijalne opozicione predizbore. I, kako to sažeto objašnjava Boban Stojanović, „ona u to ne bi morala da uloži puno resursa“.

Naš sagovornik pre svega smatra da bi izlaznost na takvim izborima bila veoma mala, i prema njegovoj proceni „ne bi iznosila više od 5.000 ljudi u Beogradu, i možda hiljadu ljudi više u ostatku Srbije. Mislim da bi za SNS bilo dovoljno da angažuje samo jedan opštinski odbor u Beogradu – tu dakle ne mislim na birače SNS, nego na stranačke aktiviste – koji bi svojim glasovima omogućili da na tim predizborima u prvi plan dođe neko poput Čedomira Jovanovića (LDP), ili neka slična stranka, ili čak i neki izmišljeni lik“.

Ideja zaista jeste dobra, zaključuje Boban Stojanović, „ali u situaciji kad imate jednu hegemonu stranku, kada opoziciji nedostaje ideja o jedinstvu kao u Mađarskoj, i u zemlji gde je bezbednije biti kriminalac nego opozicioni aktivista, zaista mislim da je ta ideja nesprovodiva i da bi opoziciji nanela verovatno više štete nego koristi“.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android