1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Srbija baca pare u vetar

24. novembar 2010.

Dok zvaničnici Srbije izjavljuju da je rebalans budžeta, kojim se planirani deficit dodatno povećava, rezultat dogovora sa MMF-om, analitičari ukazuju da je svaki rebalans znak određenih ekonomskih problema…

https://p.dw.com/p/QGeS
Deficit Srbije u ovoj godini biće 120 milijardi dinara.Foto: DW/ Diana Hodali

Predloženim izmenama deficit u srpskom budžetu povećaće se na 120 milijardi dinara, što je za 13 milijardi više nego što je bilo planirano za 2010. godinu. Državni zvaničnici izjavljuju da je rebalans budžeta rezultat dogovora sa Međunarodnim monetarnim fondom.

Poenta je da država i dalje želi da troši više nego što su objektivne mogućnosti privrede da to izfinansira, kaže za Dojče vele Aleksandar Stevanović, saradnik Centra za slobodno tržište. Posledice takve ekonomske politike da se pare bacaju u vetar će plaćati buduće generacije, ocenjuje Stevanović.

„Dakle, imate te velike interesne grupe koje rade za državu, koje su u stanju da se organizuju, da štrajkuju, i koje relativno dobro žive u ovom društvu. To se pre svega odnosi na razne agencije za koje niko ne zna čime se bave i zašto se plaćaju, na svete krave poput prosvete i zdravstva, i na razne vrste troškova po osnovu stečenih prava. I očigledno nema načina, barem kod ove vlade, i rešenosti da se pošalje jedna poruka da bi i oni možda trebalo da podele sudbinu privrede“, kaže Stevanović.

Investicije veći problem od korupcije?

Serbische Regierung Hauptsitz Belgrad Serbien
Vlada Srbije nije spremna da pošalje poruku da budžetski korisnici treba da podele sudbinu privredeFoto: DW

Poruka koju smo zapravo dobili od vlasti jeste da oporavak srpske ekonomije teče sporo, i da nismo u sjajnoj situaciji, ističe za Dojče vele ekonomista Goran Nikolić iz Centra za novu politiku. Ključni problem srpske privrede je niska industrijska proizvodnja, i to je problem za koji trenutno niko nema rešenje, kaže Nikolić. Bez proizvodnje imate mali izvoz i nisku zaposlenost, i sve što vlasti mogu da urade tim povodom je da investitore praktično vuku za rukav, ocenjuje Nikolić.

„To je moja teza koje je možda malo provokativna: nije korupcija ključni problem Srbije, već su ključni problem Srbije investicije u prerađivačku industriju i zapošljavanje. I mi se tako često bavimo sporednim stvarima, i zamajavamo se, i ne možemo da osetimo suštinu. Suština je da ako bi imali sada deset velikih preduzeća, koja bi zaposlila 200.000 radnika, pa to bi se osetilo i svaki čovek u Srbiji bi to osetio. Svaki čovek koji živi u ovoj zemlji bi osetio boljitak, i tačka“,

Promena vlasti ne donosi bolji život

Nezadovoljni građani, što je donekle i logično, za svoj loš materijalni položaj okrivljuju sadašnju vlast. Upravo zbog toga mnogi od njih nade polažu u promenu sadašnje vladajuće političke garniture. Aleksandar Stevanović smatra da se spasonosna rešenja u ekonomiji ne mogu tražiti među političarima.

„Jer, ako posmatrate ono što nude i vlast i opozicija, bojim se da tu nema neke velike razlike. Nema nigde percepcije da je sistem problem, nego se sve to svodi na percepciju da su kadrovska rešenja, ili neke potpuno nebitne stvari, pravi problemi. A čak i kada se problemi uoče, recimo, lakše je iz opozicije uočiti problem pa na njega javno upozoriti, ono što onda nude kao rešenje su jednostavno besmislice“, kaže Stevanović.

Teško prevazići limite Srbije

Srbija ima niske komparativne prednosti, koje se uglavnom odnose na agrar i osnovne metale, primećuje Nikolić. Upravo je stoga teško preskočiti tu stepenicu i pojaviti se kao zemlja koja ima jaku auto ili elektro industriju, i zato se Srbija i nalazi tu gde jeste. Agrar ne može nositi razvoj neke zemlje, i nijedna razvijenija zemlja u svetu svoj napredak ne bazira na prehrambenoj industriji, upozorava Nikolić.

Autor: Ivica Petrović, Beograd

Odgovorni urednik: Ivan Đerković