1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Srbija će na ulazak u EU malo pričekati

22. decembar 2009.

Vlada Srbije je iskoristila povoljnu atmosferu nakon ukidanja viza i odlučila da podnese kandidaturu za članstvo u EU. Predsednik Srbije je danas, 22.12. u Stokholmu premijeru Švedske i zvanično predao taj zahtev.

https://p.dw.com/p/LAUK
Jedna od ranijih Tadićevih poseta Briselu
Jedna od ranijih Tadićevih poseta BriseluFoto: AP

Postupak kandidature zasniva se na tome da se kandidatura podnosi Savetu ministara Evropske unije, koji tu molbu prosleđuju Evropskoj komisiji. Komisija zahteva od zemlje koja je podnela kandidaturu, da odgovori na veliki broj pitanja i ako su odgovori zadovoljavajući, onda se postupak uvažava.

Viši naučni istraživač nemačkog Instituta za međunarodne odnose i bezbednost Dušan Reljić za Dojče vele objašnjava kako je vlada Srbije očigledno postigla neku vrstu saglasnosti oko podnošenja kandidature sa Švedskom i Španijom, kao trenutnim i budućim predsedavajućim Evropske unije. On smatra da ni jedna od zemalja članica neće biti protiv ulaska Srbije u EU, ali...

„Postoji nešto drugo. Slovenački predsednik vlade Borut Pahor nedavno je izjavio da unutar Unije postoji prećutna saglasnost većine zemalja da bi posle prijema Hrvatske i Islanda trebalo da usledi jedno razdoblje u kome bi EU trebalo da se pozabavi izgradnjom i jačanjem unutrašnjih institucija i da tek onda nastavi sa proširenjem. To ne znači da postoji bilo kakva načelna spremnost da se odbije kandidatura Bosne, ili Srbije, ili bilo koga drugog.“

Novih uslovljavanja neće biti

Reljić kaže da su unutrašnja pravila i zakon EU složeniji i razvijeniji danas, nego što su bili pre desetak godina, kada je bio poslednji krug prijema zemalja u EU. To može znatno da uspori prijem Srbije u članstvo EU. Ništa manje značajan je i kvalitet pravnih, ekonomskih i političkih odnosa unutar same zemlje. Ipak, Reljić smatra da novih uslovljavanja za prijem Srbije u EU neće biti:

„Mislim da za Srbiju ne mogu biti postavljeni novi uslovi, koji proizilaze iz pravnog fundusa EU, iz onoga što se zove zajedničko pravo. Međutim, postoji jedno drugo pitanje, a to je, pre svega, da li će Srbija uspeti da završi postupak oko ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU. Taj sporazum još nisu počele da ratifikuju zemlje EU, jer je postojalo veliko protivljenje Holandije, dokle god bivši komandant Vojske bosanskih Srba Ratko Mladić ne bude uhapšen. I dalje ne postoji saglasnost između Holandije i ostalih zemalja da taj proces ratifikacije treba da počne i ostaje da se vidi da li će se to dogoditi negde u toku narednog polugodišta.“

Uticaće i odluka u Hagu

Ono što će svakako značajno uticati na kandidaturu Srbije za članstvo jeste odluka Međunarodnog suda pravde u Hagu o tome da li je odluka vlasti u Prištini da proglase nezavisnost Kosova bila u skladu sa međunarodnim pravom, ili ne, kaže Reljić i dodaje:

„Bez obzira na to kakva bude ta odluka, ona će ponovo izazvati političke razmirice i sučeljavanja između onih zemalja koje su priznale nezavisnost Kosova i onih koje nisu. Kada bude došao taj trenutak, kada će EU tražiti od Srbije da odgovori na tih čuvenih 3000 pitanja, čiji su odgovori neophodni da bi se ta kandidatura uvažila, onda će da se postavi pitanje gde su granice Srbije. Za 22 zemlje Srbija je ona država u čijem sastavu nije Kosovo, a za 5 drugih zemalja EU Srbija i te kako u svom sastavu ima Kosovo. Samim tim, tu se nagoveštava pravni i politički problem koji će zahtevati nov pristup i sa strane EU i sa strane Srbije.“

Kontekst širenja EU je sada složeniji nego ikada, kako zbog odnosa unutar EU, tako i zbog specifičnosti zemalja koje sada zahtevaju ulazak u Uniju. Dušan Reljić objašnjava da je za Evropsku uniju problem integracije zemalja takozvanog Zapadnog Balkana neraskidivo vezan za problem ulaska Turske u EU:

„Mislim da kod jednog broja zemalja postoji želja da se barem malo uspori približavanje Zapadnog Balkana, da bi se odgodilo to mnogo veće pitanje, a to je da li će jednog dana Turska biti članica EU.“

Tadić predao zahtev

Predsednik Srbije Boris Tadić predao je danas u Stokholmu zahtev za kandidaturu Srbije za članstvo u Evropskoj uniji. Tadić je zahtev za kandidaturu predao švedskom premijeru Frederiku Rejnfeltu čija zemlja do 1. januara 2010. predsedava Evropskoj uniji.

Na predlog Saveta za evropske integracije, Vlada Srbije je 19. decembra donela odluku da podnese zahtev za kandidaturu za članstvo u EU.

autor: Natalija Miletić

odg. urednik: N. Jakovljević