1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Sporni spisak pred nemačkim tužiocem

12. jul 2018.

Udruženje „Majke Srebrenice“ podnelo je nemačkom tužiocu spisak sa 22.000 imena osumnjičenih da su učestvovali zločinima u i oko Srebrenice. Vlasti Republike Srpske pozivaju ljude sa spiska da se vrate iz Nemačke u RS.

https://p.dw.com/p/31Ju2
Foto: DW/S. Huseinovic

„Republika Srpska neće priznati taj spisak. Nemačko pravosuđe nema nadležnost na ovim prostorima. Odbacićemo svaku vrstu nestvarne nadležnosti. Smatram da je to iživljavanje nad ljudima koji su na tom spisku, koji je rezultat ranije greške“. To je komentar predsednika RS Milorada Dodika na spisak sa 22.000 osoba koje se dovode u vezu sa zločinima počinjenim u i oko Srebrenice, a koji je predat nemačkom tužiocu. Spisak je predat ispred Udruženja „Majke Srebrenice“.

„Meni je najvažnije da je sa nama tužilac iz Nemačke koji je godinama istraživao genocid u Bosni i Hercegovini, a i dalje će to da istražuje. Spisak ima 22.000 imena ljudi koji su osumnjičeni da su učestvovali u zločinima u Srebrenici“, kaže predsednica udruženja Munira Subašić (na naslovnoj fotografiji). Ona naglašava da bi trebalo da se provere svi oni koji su u Nemačkoj, i da budu privedeni. „Da odgovaraju, ne u Bosni već u Nemačkoj. Trebalo bi da nam pomognu da nateramo one koji su počinili genocid da prihvate svoju odgovornost”.

„Crna stranica srpske istorije“

Famozni spisak koji se pojavio poslednjih dana nije nikakva tajna. Radi se o spisku koji je 2004. sastavila Vlada Republike Srpske, odnosno njena nekadašnja Komisija za istraživanje događaja u Srebrenici 1995. godine. Na tom spisku nalaze se svi oni pripadnici Vojske RS koji su bili u njenom sastavu, a to znači od starešine, preko vojnika, do kuvarice.

Komisija za istraživanje događaja u Srebrenici formirana je u decembru 2003. godine, potvrdom Vlade RS, na čijem čelu je tada bio Dragan Mikerević. On danas kaže da se ne seća detalja iz tog perioda i dodaje da bi informacije trebalo tražiti u stenogramima sa sednica Vlade.

Presudan je bio pritisak međunarodne zajednice, odnosno OHR-a, na čijem čelu je tada bio Pedi Ešdaun. On je čak smenio deo starešina, pripadnika Vojske RS, jer je smatrao da su opstruirali rad Komisije. Izveštaj Komisije, Vlada je usvojila u leto 2004. godine, a u njemu se, pored ostalog, navodi da je u Srebrenici za tih nekoliko dana jula „likvidirano više hiljada Bošnjaka, na način koji predstavlja teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava, te da je izvršilac, pored ostalog, preduzeo mere prikrivanja zločina premeštanjem tela“.

Teilung des Staatseigentums in Bosnien und Herzegowina
Dragan Čavić (2004): Učesnici ovog zločina ne mogu se opravdati nikome i ničimFoto: Emir Musli

Nakon izveštaja, tadašnji predsednik RS Dragan Čavić u javnom obraćanju građanima rekao je da događaji u Srebrenici od 10. do 19. jula predstavljaju crnu stranicu srpske istorije. „Najpre kao čovek i Srbin, onda kao otac brat i sin, a tek onda kao predsednik RS, moram reći da je ovih devet dana jula srebreničke tragedije crna strana istorije srpskog naroda. Učesnici ovog zločina ne mogu se opravdati nikome i ničim. Onaj koji je činio ovakav zločin i pri tom se možda pozivao na narod kome pripada po imenu i prezimenu, činio je zločin i prema sopstvenom narodu“, rekao je Čavić 2004. godine, nakon konačnog izveštaja Komisije za Srebrenicu.

To je bio najjasnija izjava bilo kog predstavnika vlasti RS u smislu priznanja zločina u Srebrenici. I različito je dočekana u javnost: s jedne strane stizale su osude i ocene da se radi o izdaji, a s druge, da je to dobar potez vlasti s ciljem da se raskrsti s prošlošću i krene napred.

„Posledice političke kratkovidosti“

Aktuelne informacije o spisku na kome je 22.000 ljudi nisu sa odobravanjem dočekane u Republici Srpskoj. Premijerka Željka Cvijanović kaže da ne spori da se svako bori za pravdu ali da je to u ovom trenutku nepotrebno. „Mislim da je nepotreba stvar da vi tamo nekom tužiocu, nemačkom gostu, predajete spiskove od, zamislite, tolikog broja lica. Inače, mislim da su neke stvari trebale da se urade drugačije i da se određenim stvarima u RS trebalo pristupati drugačije. Mnoge od posledica koje danas trpimo, trpimo upravo zbog toga što su neki bili politički kratkovidi u vreme kada je trebalo da vide daleko i jasnije. Ali to su tereti koje mi danas nosimo“, rekla je Cvijanovićeva, aludirajući, naravno, na bivše rukovodstvo RS, koje je događaje u Srebrenici definisalo kao zločin.

Upravo zbog toga, koliko god to sada bilo realno ili ne, najavljeno je da bi nekadašnji izveštaj Komisije mogao da se nađe na sednici Narodne skupštine RS kako bi bio proglašen ništavnim. Takođe, Dodik je pozvao i tadašnje pripadnike Vojske RS koji se trenutno nalaze u Nemačkoj da se vrate u RS. „Ti ljudi bi trebalo da se što pre vrate kućama zbog hajke koja bi sada mogla da krene ka njima. Tako pravosuđe Nemačke ovde ništa neće moći da učini po tom pitanju“, rekao je Dodik naglasivši da je izveštaj Komisije bio neistinit, da je napravljen pod pritiskom, da ga je nametnula međunarodna zajednica, i da se on otada do danas zloupotrebljava.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android