Sporni izbori u Srebrenici
5. oktobar 2012.
Na lokalnim izborima 2008. godine, u Srebrenici su mogli da glasaju svi njeni stanovnici sa pravom glasa, bez obzira na trenutno prebivalište. Sedmog oktobra 2012, u Srebrenici će moći da glasaju samo oni koji u tom gradu imaju prijavljeno prebivalište. Time će, prema mišljenju nezavisnog kandidata za načelnika (predsednika) opštine Srebrenica Ćamila Durakovića, mnogim Srebreničanima koji još nisu ostvarili pravo na povratak biti uskraćeno pravo glasa u opštini iz koje su proterani 1995.
Odluka Centralne izborne komisije (CIK) BiH da se u Srebrenici primenjuju izborna pravila koja važe za ostale opštine u toj zemlji, prema nekim analizama povećava šanse trenutno najuticajnije stranke bosanskih Srba, Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Sudbonosni izbori
Duraković za Dojče vele kaže da uopšte nije bitno da li će na lokalnim izborima za načelnika biti izabran Srbin, Bošnjak, Hrvat ili pripadnik nekog drugog naroda. „Važno je da načelnik ne negira genocid u Srebrenici“, kaže Duraković. „Ovi izbori će odrediti ko će upravljati Srebrenicom u kojoj je jula 1995. počinjen genocid, da li oni koji taj genocid negiraju ili oni koji prihvataju istorijske činjenice i grad žele da menjaju u pozitivnom smeru“, kaže Duraković.
Durakovićev glavni protivkandidat je Vesna Kočević iz SNSD-a, stranke čiji lider Milorad Dodik negira genocid u Srebrenici. Vesna Kočević, koju na ovim izborima podržavaju i druge srpske političke partije, za Dojče vele kaže da „poštuje odluku CIK-a“. „Možda ne bi trebalo preuveličavati značaj lokalnih izbora u Srebrenici u odnosu na druge opštine. Srebrenica više nije izuzetak u odnosu na ostale opštine i to je jedan od načina da osiguramo uslove za normalan život i bolju budućnost“, kaže Vesna Kočević.
Rezultati izbora utiču na povratak
Srpski političari koji se protive bošnjačkom zahtevu za posebnim statusom Srebrenice, smatraju da bi o sudbini Srebrenice i komunalnim poslovima u ovom gradu prvenstveno trebalo da odlučuju oni koji u njemu žive. To bi značilo i priznavanje faktičkog stanja, no Ćamil Duraković podseća da „faktičko stanje u Srebrenici nije nastalo prirodnom migracijom već zločinom“. On ističe da se većina prognanih koji žele da glasaju u tom gradu nameravaju da vrate u Srebrenicu.
„Ne radi se samo o Bošnjacima. Većina onih koji se registruju za izbore u Srebrenici imaju nameru da se vrate, ali za to još nema uslova. Ko će im osigurati uslove za povratak, ako ne neko koga oni biraju“, kaže Duraković: „Ako u Srebrenici bude izabrana vlast koja negira genocid i žrtve, nije teško zamisliti kako će ta vlast osigurati uslove za povratak prognanih.“
Autor: Samir Huseinović
Odgovorni urednik: Ivan Đerković