1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Sporna marama u školama

Šarlote Pots25. april 2016.

Sud za rad odbacio je žalbu berlinske nastavnice na zabranu nošenja marame, pozvavši se na berlinski Zakon o neutralnosti. No, Ustavni sud je u martu 2015. generalnu zabranu nošenja marame proglasio neustavnom.

https://p.dw.com/p/1Ic0n
Unterricht im Fach Deutsch als Zweitsprache OVERLAY
Foto: picture-alliance/dpa

Radi se o velikom političkom presedanu: jedna muslimanka se nakon fakulteta prijavljivala za posao nastavnice u osnovnim školama u Berlinu. Tokom razgovora za posao mnogi direktori škola postavljali su joj pitanje da li možda razmišlja o tome da tokom nastave skine maramu, na šta je ona odgovarala odrično. Ubrzo nakon toga, stizali bi joj odgovori da u ovom trenutku ne mogu da je zaposle.

Ta svršena studentkinja pedagogije sada je pokrenula proces pred Sudom za rad u Berlinu jer, kako kaže, ona je diskriminisana zbog toga što nosi maramu. „Odbijenice koje je dobijala ne odnose se na njene kvalifikacije“, kaže njena advokatkinja Marjam Hašemi za DW. „Onda se morate zapitati zašto u Berlinu, kod tolikog nedostatka stručne radne snage, mladi kvalifikovani ljudi se ne zapošljavaju“, kaže Hašemi.

Da li se uopšte sme zabraniti nošenje marame?

Ta tužba zadire u temu o kojoj se već dve decenije u Nemačkoj žestoko diskutuje: kako se odnositi prema vidljivim religioznim simbolima u školama? Da li se uopšte sme zabraniti nošenje marame? Da li je to u skladu sa slobodom veroispovesti?

Nošenje marame povremeno je zabranjivalo više nemačkih saveznih pokrajina. Međutim, Savezni ustavni sud Nemačke je početkom 2015. osnažio učiteljice i nastavnice. Najviša sudska instanca u toj zemlji odlučila je da nošenje marame može da bude zabranjeno samo ako ugrožava mir u školi.

Nadležni Senat u Berlinu je, bez obzira na presudu Ustavnog suda, odlučio da deset godina star tzv. Zakon o neutralnosti, ostavi nepromenjenim. Taj zakon zabranjuje osobama u javnom sektoru – školi, policiji ili sudu – da na radnom mestu nose marame jer bi to moglo da ugrozi državnu neutralnost. Iza toga se takođe kriju brige da bi se, kada je konkretno reč o školama, javno ispoljenim verskim simbolima moglo uticati na učenike. Od tog zakona izuzete su nastavnice u srednjim školama jer su u njima deca najčešće punoletna i samim tim manje podložna uticajima.

Deutschland Gesamtschule am Gluckenstein
Foto: picture-alliance/dpa/F. May

„Berlinski Zakon o neutralnosti diskriminiše u prvom redu muslimanke koje nose maramu. Ali, to bi moglo da pogodi i jevrejske nastavnike, koji bi hteli da nose kipu“, kaže advokatkinja Hašemi. Ona je pre tri godine uspela da se izbori za odštetu jednoj tehničarki stomatologije, koja je zbog nošenja marame dobila otkaz.

Hašemi ne poznaje samo probleme muslimanskih žena iz svoje advokatske prakse, već i zbog svog angažmana u Antidiskriminacionoj mreži Turskog saveza u Berlinu. Ona naglašava da njena trenutna klijentkinja nije usamljen slučaj. Danas je veoma teško za muslimanke koje nose maramu da pronađu posao u određenim branšama. „Agencije za zapošljavanje često te žene upućuju na rad u kol-centrima, jer se tamo ne vide.“

Do Ustavnog suda?

Udruženja radnika u prosveti koja zastupaju prava nastavnica i nastavnika, s napetošću su pratili tu tužbu nastavnice iz Berlina. Udo Bekman je i sam bio dugo godina nastavnik u jednoj školi u Dortmundu koju je pohađao veliki broj muslimanske dece. Danas je predsedavajući Saveznom udruženju za obrazovanje i vaspitanje. „Ako se uzme ozbiljno to šta tradicionalne grupe povezuju sa maramom, onda se nošenje marame može oceniti i kao izraz netolerancije ili čak mržnje prema ženama. Ja na to gledam kao na problem koji ne treba potceniti“, kaže Bekman za DW. Ako neka nastavnica nosi maramu, onda se tako povećava pritisak na devojčice muslimanke da i one rade to isto.

Nadležni sudija za radno pravo nije berlinski Zakon o neutralnosti proglasio protivnim ustavu i nije slučaj prosledio direktno Ustavnom sudu Nemačke, kako su neki očekivali. On je to obrazložio razlikama između zakona koji važi za saveznu pokrajinu Berlin i zakona koji važi za Severnu Rajnu Vestfaliju na koju se odnosila presuda Ustavnog suda u martu 2015. kojom je zabrana nošenja marame u školama proglašena neustavnom. Zakon u Berlinu ne predviđa nikakve privilegije u korist hrišćanske kulture i tradicije, već se prema svim verama odnosi tretirajući ih podjednako. Pored toga, zabrana nošenja marame ne važi za srednje škole, tako da se ta nastavnica može prijaviti da radi i u tim školama, rečeno je u obrazloženju sudske presude.