Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
Do sada su Sporazume o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskim zajednicama i njihovim državama članicama potpisale BJR Makedonija, Hrvatska, Albanija i Crna Gora a parafirale Srbija i Bosna i Hercegovina. Ovi Sporazumi potvrđuju spremnost Unije da doprinese punoj integraciji ovih država u evropske, političke i ekonomske tokove, pri čemu se kao uslovi za članstvo navode kriterijumi iz Kopenhagena i sprovođenje ovih Sporazuma, s posebnim naglaskom na odredbe o regionalnoj saradnji.
Elementi sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju
Kako je reč o tipskom sporazumu, svaki od pomenutih sporazuma ima identičnu strukturu koja pored preambule i opštih načela sadrži još devet delova koji nose sledeće naslove:
• politički dijalog;
• regionalna saradnja;
• slobodno kretanje roba;
• kretanje radnika, osnivanje preduzeća, pružanje usluga, kapital;
• usklađivanje pravnih propisa, njihovo sprovođenje i pravila konkurencije;
• pravda, sloboda i bezbednost;
• politike saradnje;
• finansijska saradnja i
• institucionalne, opšte i završne odredbe.
Sastavni deo ovih Sporazuma su aneksi i protokoli odnosno zajedničke i jednostrane deklaracije.
Sadržina sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju
Prostim pregledom prethodno navedenih delova, jasno je da se ovim sporazumom regulišu politički, ekonomski i trgovinski odnosi između EU i Srbije, osigurava postepeno usklađivanje zakonodavstva sa pravnim tekovinama EU i predviđa odnosno podstiče saradnja u brojnim oblastima. Sporazum predviđa i obrazovanje posebne institucionalne strukture odnosno organa za pridruživanje u kojima su na paritetnoj osnovi zastupljene ugovorne strane. Reč je o Savetu za stabilizaciju i pridruživanje koji je ovlašćen da donosi odluke i preporuke u funkciji ostvarivanja ciljeva ovog sporazuma, zatim Odboru za stabilizaciju i pridruživanje i Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje.
Politička, ekonomska i institucionalna stabilizacija kao cilj SSP-a
Politička ekonomska i institucionalna stabilizacija država Zapadnog Balkana odnosno regiona u celini je jedan od ciljeva sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Njime se doprinosi uspostavljanju i jačanju stabilnog evropskog poretka zasnovanog na Evropskoj uniji kao njegovom stožeru.
Postizanje ovog cilja pretpostavlja demokratizaciju, vladavinu prava, poštovanje ljudskih i manjinskih prava i sloboda, reformu državne uprave i izgradnju institucija, unapređenje saradnje u ekonomskim i drugim oblastima poput pravosuđa i unutrašnjih poslova. U tom smislu, posebna pažnja se pridaje jačanju nacionalne i regionalne bezbednosti.
Pridruživanje kao cilj sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju
Naziv sporazuma sugeriše da je njegovo težište ne samo na stabilizaciji već i na pridruživanju. Pridruživanje je takav oblik saradnje koja se postepeno intenzivira i u potpunosti realizuje (ostvaruje) po isteku, sporazumom predviđenog, prelaznog perioda od, na primer, šest ili deset godina. Njime se:
- unapređuju politički odnosi između ugovornih strana kreiranjem primerenog institucionalnog okvira za politički dijalog;
- podupiru reformski procesi u funkciji uspostavljanja konkurentne tržišne privrede i razvoja skladnih ekonomskih odnosa i saradnje, s perspektivom uspostavljanja zone slobodne trgovine i
- podstiče regionalna saradnja.