1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Sme li čovek da bude „tvorac života“?

24. avgust 2009.

Sintetička biologija okuplja biologe, hemičare i inženjere. Za razliku od dosadašnjeg pravca nauke, razlaganje živih bića na najsitnije delove, sintetička biologija od tih delića pokušava da stvori veštački život.

https://p.dw.com/p/JH98
Gde su etičke granice?
Gde su etičke granice?Foto: AP

Nova grana nauke – sintetička biologija - više je od genske tehnike. Jer, ne radi se samo o prenošenju gena s jedne na drugu vrstu već se pravi konstrukcija kompletno novih živih bića. Takozvani bio-konstruktori od sićušnih delova žele da stvaraju komplikovane biološke strukture. Najvažniji gradivni elementi su molekuli gena, dakle DNK. Njima barata Sven Panke sa Visoke Tehničke škole u Cirihu.

“Moramo da nađemo način da sintetizujemo velike količine DNK. Pritom se postavljaju suštinska pitanja - Kako da sastavimo velike količine DNK I smestimo ih u ćeliju i da li uošte dovoljno razumemo DNK tako da možemo da joj ispišemo novi kod, novu šifru?“

Sa sintetičkom DNK bi jednoga dana trebalo da bude moguće stvaranje novih vakcina I lekova ili pretvaranje biološkog otpada u energiju. U dalekoj budućnosti sintetička biologija bi trebalo da kreira I potpuno nova živa bića.

Molekul DNK
Molekul DNKFoto: Max-Planck-Institut

Stvaranje sintetičkog hromozoma

To je zapravo cilj Grega Ventera iz SAD. On je vlasnik firme koja se bavi biotehnologijom I pionir u oblasti genoma. Genom je ,podsetimo, skup svih naslednih osobina jedne ćelije.

„Ako uspemo da stvorimo sintetički hromozom I njegove gene drugačije konfigurišemo nego u prirodi – to bi značilo da smo stvorili potpuno veštačko biće.”

Greg Venter već ima I ime za sintetički organizam. Mikobakterium laboratorium – tako bi trebalo da se zove rođak prirodnog organizma mikobakterium-a genitalium-a. Venterovom timu je naime već pošlo za rukom da sintetizuje gene tog mikroorganizma. Sada bi istim putem, istim metodama, trebalo da nastane veštački , jednostavniji organizam.

Venter kaže da takvi veštački organizmi ne predstavljaju opasnost, jer.. “Sve to što mi konstruišemo nije sposobno za život van laboratorije…”

Veštački život, postoji li to uopšte?

Među stručnjacima je sporno da li se živa bića koja nastaju u Venetrovoj laboratoriji uopšte mogu nazvati veštačkim životom. Vitor Martins dos Santos je jedan od onih koji kažu da taj naziv nije ispravan. Ovaj Portugalac radi u Helmholc centru za proučavanje infekcija u Braunsšvajgu. On takođe koristi metode sintetičke biologije.

„Veštački život, to u stvari ne postoji, jer život po definiciji nije veštački. Uzmimo kao primer bakterije… Trebalo je da prođu milioni godina da postanu to što jesu. To što se radi uz pomoć sintetičke biologije je ubrzavanje evolucije u određenom pravcu... Ali to nije veštački život.“

Istovremeno, razvila se diskusija o ovoj novoj naučnoj grani, sintetičkoj biologiji. Ima toliko otvorenih pitanja – Šta ako bioteroristi konstruišu potpuno nove izazivače bolesti? Da li bi veštački organizmi mogli da izazovu ekološku katastrofu? I na kraju – da li čovek uopšte sme da bude tvorac života?

autori: M. Lange, D. Roščić

odg. urednik: N. Jakovljević