1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Ukrajina - bure bez dna

6. april 2014.

Ukrajinska privreda je katastrofalnom stanju – milijarde evra duga, korupcija, inflacija. Pri tome neizvesnost zbog moguće eskalacije dodatno opterećuje ekonomiju. Uprkos pomoći Zapada, Ukrajini predstoje teška vremena.

https://p.dw.com/p/1BckF
Foto: Reuters

Obećanja da će joj isplatiti kredite pomoći, koja su nedavno stigla iz Međunarodnog monetarnog fonda, za Ukrajinu zapravo i ne predstavlja olakšanje. Vlada u Kijevu za sada može da računa na pomoć u iznosu između 15 i 18 milijardi dolara (eventualno čak i do 27 milijardi) tokom naredne dve godine. „Ovaj iznos preko je potreban ako je cilj da se Ukrajina spasi od bankrota“, kaže Rajner Švajkert sa Instituta za svetsku privredu u Kilu. Naime, Ukrajina trenutno nema nikakve mogućnosti da dođe do novca na međunarodnom tržištu kapitala. Njoj su krediti Međunarodnog monetarnog fonda i više nego potrebni -kako bi izbegla najgori scenario.

Visoko-rastući državni dugovi

Vlada u Kijevu navodi kako joj je hitno potrebno oko 35 milijardi dolara. Kada je reč o državnom dugu, pominje se cifra od 75 milijardi dolara – što je gotovo više od tri četvrtine društvenog bruto dohotka. Samim tim, za zemlju sa tako niskim privrednim rastom, pomenuti iznos i više je nego kritičan.

Kako navode privredni stručnjaci iz Rajfajzen banke iz Beča, Ukrajina je proteklih godina uspevala da se izvuče, ali će joj to u budućnosti teško polaziti za rukom. Preostaje sve manje manevarskog prostora; pre svega se devizne rezerve ove države drastično se smanjuju. Samo za narednu godinu, procenjuje se da će Ukrajini biti potreban kredit od najmanje 15 milijardi dolara.

S druge strane, ovoj zemlji nedostaju i strani ulagači. To i nije tako iznenađujuće, ako se malo bolje pogleda situacija u ovoj zemlji – nedostatak pravne bezbednosti, korupcija i opasnost od početka rata sa Rusijom. Najvećim delom privreda u Ukrajini je u rukama oligarha, koji gotovo i da ne plaćaju svoje obveze državi, već novac deponiraju u poreske oaze, kao što je Kipar.

EU Ukraine Ministerpräsident Arseni Jazenjuk in Brüssel
JazenjukFoto: Reuters

Više nema “izvlačenja”

“Veliki plus u ovakvim okolnostima bila bi mogućnost zastavljanaj izliva novca u inostranstvo. Oligarsi su do sada uvek vrlo jednostavno mogli nekog da podmite – bilo da je reč o državnom zvaničniku ili premijeru, pa samim tim nisu ni morali da plaćaju porez. Kada bi vlada pokazala “zube”, privredni magnati bi morali više da izdvajaju za poreske nadoknade i vrlo brzo bi shvatili kako se njihov biznis i kapital nalaze u opasnosti”, tvrdi privredni analitičar Boris Kušniruk, dugogodišnji finansijski savetnik ukrajinske vlade.

S druge strane međutim, treba naglasiti kako je borba protiv korupcije samo jedna od mera, koju zahteva MMF. Ukrajinska centralna banka bi trebalo da obustavi stalnu “podršku” nacionalnoj valuti. Naime, povezivanje grivne sa američkim dolarom, dovelo je do toga da su se novčane rezerve od 2010. godine gotovo prepolovile.

Povećanje cena gasa

Na tzv. spisku zahteva koji vlastima u Kijevu upućeni, MMF ukidanje subvencija za gas. Neke poteze na tom planu, ukrajinska vlada već je povukla. Još koliko u maju će cene gasa za domaćinstvo biti veće za 50 odsto, a za preduzetnike za 40. S druge strane, mora se naglasiti da je ruski koncern Gasprom Ukrajini već ukinuo sve olakšice za uvoz gasa. Sve se to već odrazilo na cene ovog energenta. Ukrajinski Nafotgaz za uvoz gasa, već sada plaća 44 odsto više nego do sada. Gasprom to objašnjava činjenicom, da Ukrajina ima dugove, koje nije platila i to u iznosu od oko 2,2 milijarde dolara.

Ukraine Verkäuferinnen in der Stadt Ukrainsk Ostukraine Archiv 2013
Narod još ima razumevanja?Foto: picture alliance/AP Photo

Puno toga će tek poskupeti

Međutim, Ukrajinci neće morati da računati samo na povećanje cena gasa, već i na rast mnogih drugih troškova. To se pre svega odnosi na uvoz robe iz Rusije (koji je do sada činio trećinu sveukupnog uvoza), kako na namirnice, tako i na alkohol i duvanske proizvode.

Osim toga, Međunarodni monetarni fond od vlade u Kijevu traži i smanjenje socijalnih izdvajanja, pa i smanjenje broja zaposlenih u državnim službama. Prema nezvaničnim procenama, svako deseto radno mesto u nekoj državnoj ustanovi, trebalo bi da bude ukinuto. Sveukupno, nezaposlenost priti desetinama hiljada Ukrajinaca.

Princip manjeg zla

Aktuelna privredna neizvesnost mogla bi se pretvoriti u tešku krizu, pored ostalog i zbog pomenutih zahteva Međunarodnog monetarnog fonda – doduše samo kratkoročno. „Ukrajina ionako u ovoj godini mora da računa na pad privrednog rasta za 2,5 odsto. Ukoliko nove mere zaista budu sprovedene, on će se još više smanjiti, ali bi nada u poboljšanje situacije dugoročno gledano bila izvesnija“, tvrdi Švajkert.

Teška vremena koja predstoje ovoj zemlji, posebno bi mogli osete oni koji su i do sada malo zarađivali. „Narod verovatno još ima snage… samo da ne dođe do sukoba. Jer ukoliko dođe do smanjenja životnog standarda, vlada će narodu morati da objasni šta se dešava sa porezom koji plaćaju velika preduzeća. Tada bi stanovništvo lakše moglo da prihvati situaciju – s obzirom na mogućnost izbijanja rata, to se moglo nazvati „manjim zlom“, dodaje Boris Kušniruk.

Autor: Klaus Daman / žt
Redakcija: Jakov Leon