1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Sigurna gradnja - spas od zemljotresa

7. april 2009.

Katastrofa u italijanskoj oblasti Abruco, Jedan grad traga za svojim mrtvima, pišu nemački dnevni listovi o najtežem zemljotresu koji je pogodio apeninsko poluostrvo u poslednjih 30 godina.

https://p.dw.com/p/HRi3
Italijanski grad Akvila u ruševinama posle razornog zemljotresa
Italijanski grad Akvila u ruševinama posle razornog zemljotresaFoto: AP

„Ni geolozi ne mogu da predvide zemljotres -u tome i jeste problem, i to je ono što ljude čini tako nezaštićenim od te prirodne katastrofe. Italija je to doživela više puta, jer zategnutost između dve tektonske ploče, evroazijske i afričke, na jugu Evrope uvek iznova popušta. Osim toga, tamo se odavno više ne preduzimaju mere za sigurnu gradnju. A upravo bi to bila jedina mogućnost, barem dok nemamo preciznije prognoze, da se zaštitimo od smrtne opasnosti”, piše Zidojče cajtung.

„Posle destruktivnog potresa mnogi stanovnici Akvile su okrenuli leđa svom gradu, barem za sada. Jedan od preživelih priča: ’Nekim čudom sam izleteo iz kuće. Zid je poleteo ka meni, stepenište na prvom spratu se srušilo, ja sam se stropoštao na preostale stepenike. Zajedno sa komšijama sam razvalio ulazna vrata zgrade.’ Luiđi je iz predostrožnosti spavao obučen. Jer strah od jakog zemljotresa je već odavno usađen u glavama stanovnika centralnog Abruca. Luiđijev poznanik Vitorijano kaže: ’Od decembra je bilo ukupno 179 seizmičkih udara”, prenosi Frankfurter algemajne cajtung.

List navodi i da je italijanski istraživač Điampolo Đulijani pre nekoliko dana predvideo veliki zemljotres. Svoju prognozu zasnovao je na promenjenoj emisiji radon gasa na određenim tačkama zemljine površine koju je posmatrao. Inače potres je predvideo za 29. mart. Međutim, ostali naučnici su mu prebacili da je paničar, a održivost njegove metode je dovedena u sumnju, piše Frankfurter algemajne cajtung.

Turska samu sebe udaljava od EU

Turska je bila protiv imenovanja Andersa Foga Rasmusena za generalnog sekretara NATO
Turska je bila protiv imenovanja Danca Andersa Foga Rasmusena za generalnog sekretara NATOFoto: AP

„Turski autogol“ naziv je teksta u Zidojče cajtungu o ponašanju Ankare na samitu NATO. Turska je izazvala nove sumnje u to, da li pripada Evropskoj uniji. Turska se kandiduje za članstvo u EU, a ne kao ambasador muslimanskog sveta. A da li je to turskoj vladi jasno, dovedeno je u pitanje poslednjih dana na samitu NATO u Baden-Badenu i Strazburu, komentariše nemački list.

„U sporu oko imenovanja Danca Rasmusena za generalnog sekretara NATO, radilo se pre svega o tome da se, s jedne strane demonstrira snaga i važnost, a s druge, da turska vlada još jednom pokaže zgražavanje islamskog sveta nad danskim karikaturama proroka Muhameda. Inače Rasmusen je podržao danske listove koji su objavili karikature.“

„Turska vlada je najveće skeptike proširenja Evropske unije ’bombardovala’ najjačim mogućim argumentima. Time se potvrđuju mišljenja onih koji upozoravaju na rizike od proširenja, jer Turska se pokazala kao težak partner. S druge strane Turska je ojačala i sumnje onih koji ne veruju u neograničeno poštovanje vrednosti u jednoj zajednici sa Turskom. Na primer kada je reč o slobodi štampe“, prenosi Zidojče cajtung.

Da li je opravdan optimizam Angele Merkel?

Nemačka kancelarka Angela Merkel tokom posete vojnicima Bundesvera u Avganistanu
Nemačka kancelarka Angela Merkel tokom posete vojnicima Bundesvera u AvganistanuFoto: AP

„Preuranjena radost na Hindukušu“, piše Kelner štat ancajger o poseti kancelarke Merkel Avgansitanu. „Postoji nada“ izjavila je Merkel u Kunduzu, ali moramo se upitati, na čemu kancelarka zasniva taj optimizam.

„Situacija u Avganistanu nije nimalo optimistična, a Obamin nov plan o slanju dodatnih vojnika i još više civilne pomoći tek treba da se pokaže. Naravno, Berlin može da se raduje jer je Vašington otkrio tzv. ’mrežno angažovanje’, koje podrazumeva vojni i civilni program, a koji savezna vlada primenjuje već godinama na Hindukušu.“

„Moramo se nadati da će ta strategija biti drugačije primenjena nego do sada. Jer ona je u praksi prevashodno vodila do toga da Bundesver sebe štiti, dok civilni humanitarci moraju sami da izađu na kraj s lošom bezbednosnom situacijom“, piše Kelner štat ancajger.

Pripremila Ivana Ivanović

Odgovorni urednik: Ivan Đerković