1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Senke nad samitom u Sarajevu

16. mart 2017.

Premijeri država Zapadnog Balkana okupljaju se u Sarajevu kako bi razgovarali o međusobnim odnosima, zajedničkim projektima i evropskim integracijama. Susret protiče u senci aktuelnih političkih kriza u regionu.

https://p.dw.com/p/2ZGaf
Westbalkan Gipfel in Sarajevo
Foto: picture-alliance/Anadolu Agency/M. Ozturk

Kako su najavili organizatori samita, premijeri Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Srbije razgovaraće o regionalnim projektima iz oblasti transportne i energetske infrastrukture, a cilj sarajevskog samita jeste približavanje država zapadnog Balkana Evropskoj uniji. Samitu će, kako je najavljeno, prisustvovati i evropski izaslanik za proširenje Johanes Han. Međutim, skup u Sarajevu stiže u senci političkih kriza i aktuelnih odnosa između država regiona. U medijima se više govori o premijeru Srbije Aleksandru Vučiću i odnosima BiH-Srbija nakon odluke o reviziji presude za genocid, nego o evropskim integracijama. Član Predsedništva BiH Bakir Izetbegović veruje da dolazak Vučića u Sarajevo doprinosi relaksaciji odnosa između dveju zemalja. „Gospodin Vučić je dobrodošao u Sarajevo, a revizija presude po tužbi BiH protiv Srbije za genocid, odnosila se na Srbiju pod režimom Slobodana Miloševića. Vučić i Srbija koju on predvodi je nešto drugo“, rekao je Izetbegović.

Analitičari podsećaju da se zapadnobalkanski samit održava u vreme svojevrsnog redefinisanja politike evropskih institucija prema tom delu Evrope, nakon što je ministar spoljnih poslova Slovačke i bivši visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak kritikovao EU da je „napustila“ Zapadni Balkan, zbog čega su „dve balkanske države pred raspadom, a tri u dubokoj krizi“. Dosadašnji evropski pristup doživeo je poraz, a evropski izaslanik Johanes Han, u Sarajevo bi morao da donese barem naznake budućeg delovanja EU u seriji balkanskih kriza, kaže stručnjak za regionalne odnose iz Beograda Cvijetin Milivojević. „Mislim da bi Evropska unija trebalo direktnije da se vrati na prostore bivše Jugoslavije, između ostalog i na prostor BiH. To bi bio barem simboličan signal da je EU ponovo spremna da se pozabavi pitanjima završetka rešavanja problema na ovim prostorima. Kao što znate, osim BiH i Kosova, odnosno Srbije, na dnevnom redu je i kriza u Makedoniji koja je u ovom trenutku možda i najopasnija u regionu“, rekao je Mijatović u komentaru za BH radio 1.

Mazedonien Proteste  in Skopje
Protesti u Skoplju protiv tzv. „Albanske platforme“Foto: Reuters

Makedonija i Kosovo

Kada je reč o aktuelnoj makedonskoj krizi, treba naglasiti da se ovoga puta ne radi o međuetničkom sukobu, već sukobu između Makedonaca, odnosno opozicije i vlasti, kaže za DW makedonski novinar Dragan Antonovski. „Suština je smena vlasti nakon deset godina vladavine VMRO DPMNE. Koristeći sve instrumente vlasti, a posebno medije, vlada Nikole Gruevskog diktira događaje i plaši makedonske građane koji su već 16 dana na ulici. Što se tiče Albanaca, oni nikada nisu imali manje uticaja na političkoj sceni i više radikalnih zahteva. Politički podeljeni, nakon kraha koalicije albanske Demokratske unije za integraciju (DUI) i makedonske VMRO DPMNE, neki Albanci su se okrenuli novom političkom pokretu „Besa“, dok su drugi na poslednjim izborima glasali za opozicioni Socijaldemokratski savez Makedonije (SDSM), što je novi, građanski koncept koji direktno šteti nacionalizmu pod vođstvom DUI – VMRO DPMNE. Zato makedonski predsjednik Đorđe Ivanov odbija da dâ mandat lideru SDSM Zoranu Zaevu, optužujući ga da popušta pred albanskim nacionalističkim zahtevima. Da ovde nije reč o međuetničkom sukobu, svedoči i uzdržanost Albanaca od protesta. VMRO DPMNE sada nastoji da iskoristi krizu računajući na mogućnost vanrednih izbora koje bi, verovatno, dobili pod krinkom borbe za ’unitarnu Makedoniju’. Vlast je lakše osvojiti raspirujući nacionalizam, nego nudeći konkretne ekonomske programe za šta je potreban kvalifikovan kadar, ali i dokaz da je nešto konkretno urađeno u posljednjih deset godina“, kaže Dragan Antonovski.

U radu sarajevskog samita učestvuju i premijeri Kosova Isa Mustafa, te Albanije Edi Rama. Oni su, zajedno sa premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem bili gosti predsedavajućeg Veću ministara BiH Denisa Zvizdića na večeri u sredu (15.3.) u Sarajevu, uoči zapadnobalkanskog samita. Mediji iz Srbije javljaju da je na večeri bilo „napeto“ jer se, između ostalog, govorilo o odluci kosovskih vlasti da se sva nepokretna imovina na Kosovu registrovana na ime SFRJ i Srbije, preregistruje na ime Republike Kosovo kao vlasnika te imovine.

BiH, Vučić i izbori u Srbiji

Premijeri država Zapadnog Balkana imaju o čemu da razgovaraju, čak i ako aktuelne političke krize ostave po strani. Predsedavajući Veću ministara BiH Denis Zvizdić, nedavno je pokušao da definiše elemente značajne za BiH i Srbiju. „Ekonomska saradnja trebalo bi da bude praćena i kulturnom saradnjom, kao i uspostavljanjem dobrosusedskog razumevanja i pomirenja između BiH i Srbije. Sve to mora da bude bazirano na principima međusobnog poštovanja suvereniteta, teritorijalnog integriteta i međunarodno-pravnog subjektiviteta. Mislim da iz prošlosti možemo da izvučemo dobre pouke, ali bi trebalo da budemo okrenuti budućnosti, s obzirom na zajednički cilj BiH i Srbije, a to je članstvo u EU“, rekao je Zvizdić.

Politički analitičar Almir Terzić kaže da od posete Aleksandra Vučića Sarajevu i zapadnobalkanskog samita ništa spektakularno ne bi trebalo očekivati. On tvrdi da će odnosi između Srbije i BiH ostati „hladni“ još neko vreme, a da će za buduće odnose dvije zemlje ključni datum biti 2. april, dan predsedničkih izbora u Srbiji. „Tek onog momenta kada i ako umesto premijera Vučića dobijemo predsednika Vučića, moći ćemo da krenemo dalje. Kada prođu predsednički izbori u Srbiji moći će da se, ako bude interesa sa BiH-strane, vrlo brzo krene ka normalizaciji odnosa sa Srbijom“, kaže Terzić za DW.

Pojedini analitičari napominju da je posebno značajno to što je Vučić u Sarajevo došao direktno iz Berlina, sa sastanka s nemačkom kancelarkom Angelom Merkel, pa bi njegovi stavovi u izvesnoj meri mogli da odražavaju i mišljenja nemačke kancelarke. To bi, uz nastup evropskog izaslanika Johanesa Hana, moglo da pruži naznake budućeg evropskog delovanja na prostoru Zapadnog Balkana.