1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Selektivna pravda

1. jul 2017.

Reč je o selektivnoj pravdi, jer brojni veliki slučajevi koji uključuju lica iz Đukanovićevog okruženja ostaju van domašaja pravde, kaže Stevo Muk, povodom ukidanja imuniteta Nebojši Medojeviću.

https://p.dw.com/p/2fkWQ
Kosovo Parlament Misstrauensvotum
Foto: Getty Images/AFP

Radi istrage o pranju novca, a po zahtevu Specijalnog tužilaštva Crne Gore, u skupštini Crne Gore je u četvrtak (29.06.) ukinut imunitet Nebojši Medojeviću, predsedniku Pokreta za promene i jednom od lidera crnogorskog opozicionog saveza Demokratski front.

Crnogorski specijalni tužilac Milivoje Katnić sumnjiči Medojevića za organizovanje kriminalne grupe za pranje novca sa preduzetnikom iz BiH Momirom Nikolićem. U zahtevu za ukidanje poslaničkog imuniteta navedeno je da je "Medojević sa Nikolićem sačinio kriminalni plan za pranje novca koji je Nikolić stekao legalno, ali nije platio porez". Novčana sredstva su, dodaje se, "stečena nezakonitom konverzijom deviza" i novca koji je "pribavljen radi nezakonitog finansiranja određenih političkih partija za parlamentarne izbore".

Medojević je negirao optužbe i naveo da su finansijske transakcije u njegovoj stranci u skladu sa zakonom, a da je po sredi njegov politički progon, kao i progon Demokratskog fronta u čijem sastavu je i Pokret za promene. Pre nešto više od meseca dana, (18.05.) istražni sudija Miroslav Bašović je doneo odluku o pritvoru od mesec dana članovima Pokreta za promene - Momiru Nikoliću, Dejanu Vujisiću, Željku Šćepanoviću i Gordanu Konataru, zbog sumnje da su stvarali kriminalnu grupu i prali novac. Nebojša Medojević je tada rekao da je pritvor za četvoricu članova te stranke određen bez ijednog dokaza i da je cilj da njega optuže za pranje novca.

Stevo Muk **** SEHR SCHLECHTE QUALITÄT ****
Stevo Muk je pravnik, jedan od osnivača i predsednik upravnog odbora nevladine organizacije u Crnoj Gori - Institut alternativa. Taj istraživački centar se bavi javnom upravom i finansijama, parlamentarnim programom, bezbednošću i odbranom, kao i socijalnom politikom Crne Gore.Foto: institut-alternativa.org

DW: Kako posmatrate ukidanje imuniteta Medojeviću i preteće hapšenje?

Stevo Muk: Situacija u vezi sa gospodinom Medojevićem je zaista paradoksalna jer je riječ o čovjeku koji je već duže od deceniju prepoznat kao političar koji je otvoreno i direktno govorio o korupciji i organizovanom kriminalu, sprezi vlasti sa kriminalnim strukturama. Često je govorio i o fenomenu pranja novca i njegovim razmjerama u Crnoj Gori i regionu.

Sada je upravo on postao neko ko se sumnjiči za jedno takvo djelo povezano sa finansiranjem njegove političke partije, a nosilac optužbe je glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić lično. Ovaj postupak je postao naročito osjetljiv u trenutku kada je postalo jasno da će Katnić ići do kraja, uključjući i zahtjev za određivanje pritvora poslaniku Medojeviću. 

Ne treba smetnuti s uma, da bi se Medojević tako mogao naći na istom mjestu sa pripadnicima različitih kriminalnih klanova i u prostoru u kojem je nedavno jedno lice ubijeno.

Da li je Medojević zaista pravosudni problem ili se iza toga krije politička ujdurma?

Ja sam prekjuče na skupu o pet godina evropskih integracija direktno postavio pitanje gospodinu Katniću, kako je moguće da iz pune vreće kriminalaca, moćnih političara i tajkuna, izvuče baš opozicionog poslanika Medojevića i od prije par dana i uglednog advokata Gorana Rodića (koji je advokat u procesima koje vodi SDT, između ostalih i u predmetu državnog udara gdje je Rodić advokat jednog od prvooptuženih Milana Knezevića iz Demokratskog fronta).

Ovdje je sve snažniji utisak da je riječ upravo o selektivnoj pravdi, jer brojni veliki slučajevi koji uključuju lica iz Đukanovićevog privatnog i poslovnog okruženja ostaju van domašaja pravde, a postupci traju beskrajno dugo, dok često zastarijevaju kao u slučaju višemilonske štete po državni budžet koja je otišla u džep Đukanovićevog brata. Riječ je naravno o poznatom slučaju ”Limenka”.

Kako reaguje opozicija?

Demokratski front doživljava postupke koje vodi tužilaštvo kao politički progon, a brani se sredstvima i na način koji uključuje neka regularna sredstva komunikacije, ali i neka koja su često na ivici dobrog ukusa i etičkog ponašanja.

Sve ovo se dešava u situaciji kada parlamentarna većina od 42 poslanika (od 80 ukupno) ekspresno usvaja zakone u parlamentu koji bojkotuje cjelokupna opozicija. Ta opozicija ne uključuje samo Demokratski front, već i druge raznorodne partije uključjući one koje podržavaju i NATO i EU poput URE i SDP. Vlada odbija da započne dijalog i ponudi određene ustupke, a opozicija insistira na novim izborima, pravosudnom epilogu slučaja „državni udar". Ukupno gledano, Crna Gora danas ne izgleda kao država koju EU često komplimentira kao ”lidera evropskih integracija u regionu”.