1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Sajam umetnosti Art Kolonj

Priredila :Željka Bašić5. novembar 2006.

Jubilarni 40 medjunarodni Sajam umetnosti Art Kolonj je otvoren 1. novembra u prisustvu 15.000 ljubitelja umetnosti. Za pet dana trajanja sajma oko 185 galerija iz 28 zemalja je medjunarodnoj publici prikazalo umetničke eksponate od klasične moderne do umetničkih dela današnjice. Jedna od najznačajnijih smotri galerija na svetu zatvara svoja vrata danas. Računa se da je Sajam za pet dana posetilo 70.000 posetilaca. Ove godine je sajam poslednji put održan u tradicionalnom jesenjem terminu, od sledeće godine će vreme održavanja biti pomereno na početak godine - od 18. do 22. aprila.

https://p.dw.com/p/BASv
Art Kolonj 2006
Art Kolonj 2006Foto: Art Cologne 2006

Direktor Sajma umetnosti Art Kolonj Džerard Gudrov navodi dva težišta ovogodišnjeg jubilarnog sajma:

” Želeli smo da jubilej bude drugačiji , da pokažemo kakva je umetnost bila nekada i gde je razlika izmedju tadašnje i današnje umetnosti. Težište će ove godine biti na umetnosti iz 1967 godine. Održan je posebna izložba pod tim naslovom na kojoj su izloženi radovi Rudolfa Cvirnera, ovogodišnjeg dobitnika nagrade Sajma umetnosti, jednog od suosnivača Art Kolonja. Postavljena je posebna izložba njemu u čast koja je istovremeno i odavanje počasti celom sajmu. Održana je izložba Janesa Kunelisa koji puni 70 godina, znači jubilarno slavlje. To su dva vrhunca ovogodišnjeg Art Kolonja.”

Ove godine je Janis Kunelis u posebnoj hali sajma postavio instalaciju sa 12 konja, kao repliku na istu takvu instalaciju iz 1969 kada je ona predstavljala kritiku na komercijalizaciju umetnosti, a današnja postavka podseća na vreme kada je sve počinjalo.

Sajam Art Kolonj je zasnovan na prikazivanju noviteta i inovacija na planu umetnosti, promene su jedan od osnovnih postulata ovog sajma. Učesnici sajma su se koncentrisali na medjunarodne renomirane gelarije, koje su prikazale opširan pregled umetničkog stvaralaštva 20 i 21 veka, od klasične moderne do današnjih umetničkih pravaca. Težište ovogodišnje ponude su, osim klasičnih eksponata, bila posleratna dela sve jače savremene umetnosti. U Art Kolonj je od prošle godine intergrisan i poseban izložbeni "”Otvoreni prostor"” za savremenu umetnost , koji je veoma hvaljen od strane posetilaca, medija i izlagača.

Direktor Art Kolonja Džerard Gudrov kaže da se ulaganje u umetnost i dalje isplati:

”Trenutno postoji bum na medjunarodnom tržištu koji traje još od 98-me, dakle, imali smo plodnih osam godina. Razlog leži u činjenici da postoji dovoljno novca, što znači da je dostupna i luksuzna umetnost. To je istovremno i dobro i loše. Lepo je što se na umetnosti može zaraditi ali istovremeno se mnoga umetnička dela kupuju iz pogrešnih poriva, npr, kao ulaznica u drugo društvo. Ne radi se o strasti koja je neophodna kad je umetnost u pitanju."

Ove godine su u dve hale kelnskog sajmišta prikazana dela vredna milione evra - od Pikasa do Endi Vorhola, kao i dela čija vrednost je procenjena na bitno manje sume. Poput umetnika Paka Knolera čije su se apstraktne slike mogle kupiti za 6.000 evra. Klaus vom Bruh dao je svoj doprinos, na sajmu, gotovo iščezle video umetnosti.

Iako su se mnogi bunili zbog toga što je ovogodišnja ponuda smanjena, ponudjena su vrhunska dela klasične moderne. Pikasova mrtva priroda srednjeg formata ”Krčag sa svećom” koji je nastao 1945 je ponudjen za 2,3 milona evra. Izloženi su i radovi Maksa Ernsta, Emila Noltea i veliki format akvarela Pola Klea.

Apstraktni refljefni radovi Emila Šumahera ili Gintera Vekera predstavljaju ostvarenja koja su u čarobnom dijalogu sa afričkom umetnošću. Dela slikarske zvezde Gerharda Rihtera koštaju milione, a preslikane fotografije malog formata su procenjena na 30.000 evra.

Mladi umetnici kojima je na sajmu umetnosti posvećena pažnja nudili su prijatne šarene ukrase kao i klasične portrete i pejzaže.