Religija i politika u borbi protiv krize
11. maj 2009.
Već petu godinu za redom, predstavnici tri monoteističke religije iz zemalja Evropske unije sastaju se sa zvaničnicima evropskih institucija, kako bi razmotrili najvažnija dešavanja, kao i etički doprinos u rešavanju problema sa kojima se građani Evrope suočavaju. Ovogodišnji sastanak u Briselu, okupio je verske predstavnike islama, judaizma i hrišćanstva iz 12 zemalja Evropske unije i Rusije, a razgovaralo se o ekonomskoj krizi i uticaju etičkih vrednosti na upravljanje ekonomijom u Evropi, ali i svetu.
Verom protiv straha i ekstremizma
Vidljivo je da turbulencije koje su zahvatile finansijski sistem i ekonomska kriza imaju danas veliki uticaj na društvo i svakodnevni život građana Evrope. Ova kriza zahteva suočavanje ekonomskog poslovanja sa osnovnim etičkim vrednostima, na kojima se zasniva Evropska unija već 50 godina, a civilno društvo, kao i religijske zajednice moraju dati ključni doprinos u pronalaženju održivih rešenja u izazovima današnjice, poručio je sa predsednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo:
„U vremenima krize ne smemo dozvoliti da preovladaju strah, ekstremizam, ksenofobija, antisemitizam, antiislamizam ili ultranacionalizam. Evropa mora da odbrani svoje vrednosti, kao i odgovornost koju ima prema svojim građanima. Naša je osnovna ideja da udružimo zalaganje na ekonomskom polju sa onim u oblasti socijalne pravde. U Evropskoj uniji mi to doživljavamo kao prioritet.”
Institucionalizovati saradnju crkve i EU?
Na sastanku verskih i političkih predstavnika Evropske unije, zaključeno je da bi trebalo osnažiti mehanizme odgovornosti, a pogotovo insistirati na etičkoj odgovornosti u finansijskim i ekonomskim aktivnostima. Vreme i problemi sa kojima se suočavamo, pojačava potrebu za dijalogom, kako između Evropske unije i njenih građana, tako i između političkih i verskih lidera unutar Unije. Za sada je taj institucionalno-religijski dijalog zasnovan na dobroj volji svih učesnika, ali bi se usvajanjem Lisabonskog ugovora mogao i ozvaničiti, istakao je predsednik Evropskog parlamenta, Hans Gert Petering:
„Lisabonskim ugovorom, kada jednom stupi na snagu, ovaj međureligijski dijalog bio bi formalizovan u svim institucijama Evropske unije. To će biti prvi put da se naše crkve i religijske zajednice uključe u zakon Evropske unije.”
Verski velikodostojnici i predstavnici institucija EU saglasili su se da je došlo vreme za jedinstvo i dijalog, kako bi se izgradile čvrste, zajedničke pozicije o najvažnijim pitanjima u Evropi danas.
Autor: Marina Maksimović
Odgovorni urednik: Ivan Đerković