1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Rat pravoslavaca protiv pravoslavaca

Irene Haider17. avgust 2008.

Aktuelni sukob između Oseta, Rusa i Gruzijaca ne može se objasniti stereotipima, bar ne kada je religija u pitanju. Sva tri naroda su pravoslavna, ali možda baš tu leži koren sukoba.

https://p.dw.com/p/EymW
Oseti, Gruzijci i Rusi dele zajedničku veru
Oseti, Gruzijci i Rusi dele zajedničku veruFoto: AP

„I Oseti i Rusi su hrišćani pravoslavci. Žao nam je što je između dve pravoslavne države došlo do takve eskalacije sukoba. Što je jedna pravoslavna država bombardovala drugu pravoslavnu državu", kaže gruzijski sveštenik Tamaz Lomidze, predstavnik gruzijske pravoslavne zajednice u Minhenu.

"Mi ne shvatamo kako je Rusija to mogla da nam uradi. Kako jedna pravoslavna država može tako da se ponaša", kaže Lomidze.

"Biti Gruzijac znači biti pravoslavac"

Gruzija se sredinom 18. veka dobrovoljno priključila ruskom carstvu od kojeg je očekivala zaštitu, pre svega od Osmanlija koji su na Kavkazu širili islam. Međutim, Moskva je umnogome smanjila prava sestrinske crkve u Gruziji. Tek sredinom 20. veka patrijarh Ruske pravoslavne crkve je Gruzijskoj pravoslavnoj crkvi priznao autonomiju. Uticaj na neke delove zemlje ostao je veoma jak, pa je tako u Osetiji ruska pravoslavna crkva dominantna. Ta činjenica dobila je na značaju posle raspada Sovjetskog Saveza.

Posle kraja komunizma izgrađeno je mnogo crkvi i osvešteno mnogo popova i vladika. Od 1990. godine vera je veoma ojačala. Taj preokret se u multi- etničkoj i multi-religioznoj Gruziji izgleda osetio pre svega u pravoslavlju. To je takoreći državna crkva.

Uticaj pravoslavne crkve na državu

Uticaj pravoslavlja naglo porastao posle pada komunizma
Uticaj pravoslavlja naglo porastao posle pada komunizmaFoto: AP

I mada stručnjaci poslednjih godina kažu da u Gruziji postoje verske slobode, to još ne znači da različite vere imaju ista prava. Tako recimo patrijarh gruzijske pravoslavne crkve ima veliki uticaj u politici, što se za vođe drugih religija u toj zemlji ne može reći. To se vidi pre svega po promeni ustava 2001. godine, kaže Marijeta Kenig iz Instituta za istraživanje mira i bezbednosti na Univerzitetu u Hamburgu.

„Član 9 sasvim eksplicitno kaže da gruzijska pravoslavna crkva ima važnu ulogu u društvu. Znači gruzijska crkva je Ustavom dobila poziciju koja joj omogućava da učestvuje i u političkim procesima u zemlji", objašnjava Marijeta Kenig.

"Ljudi žele da svoju veru održe čistom"

Gruzijska pravoslavna crkva istupila je iz svetskog crkvenog saveta jer svesno odbacuje ekumenu. I skoro 90.000 katolika u Gruziji moralo je pre nekoliko godina da istrpi veliki udarac. Guzijska pravoslavna crkva 2003. godine uspešno protestovala zbog ugovora koji je Gruzija kao država sklopila sa Vatikanom.

"Vi na Zapadu morate da nas shvatite. Crkveni život je ovde, posle komunističkih vremena, nešto novo. Tek sada se sve obnavlja i možda je baš to problem. Možda se ljudi plaše, žele svoju veru da održe čistom, tako bar kažu", kaže Tamaz Lomidze.

On naglašava da rat koji je vođen pehodnih dana nije verski motivisan, i nije kao što neki pretpostavljaju, rat između muslimana i pravoslavaca.