1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Protektorat Kosovo i đavoli Balkana

Priredio Filip Slavković11. april 2007.

Prvi put je jedan srpski sud doneo presudu u vezi sa masakrom u Srebrenici, piše danas nemačka štampa u izveštaju iz Beograda

https://p.dw.com/p/BAX7
Pregled pisanja nemačke dnevne štampe
Pregled pisanja nemačke dnevne štampeFoto: DW

Za razliku od većine nemačkih dnevnih listova koji samo kratkim agencijskim vestima izveštavaju o presudi pripadnicima paravojne jedinice Škorpioni u Srbiji, ugledni „Ziddojče cajtung» donosi opširan izveštaj o suđenju u kojem pored ostalog kaže:

«Prvi put je jedan srpski sud doneo presudu u vezi sa masakrom u Srebrenici. Škorpioni su od 1992. bili angažovani za nadzor naftnih polja na krajnjem istoku Hrvatske koji je za verme rata bio u srpskim rukama. Jedinica je 1995. bila iznajmljena bosanskim Srbima, uglavnom za pojačanje fronta južno od Sarajeva. Škorpioni su u optužnici označeni kao paravojna formacija koja je bila uključena u armiju srpske republike Krajina na hrvatskoj teritoriji. Objašnjeno je i da je tokom akcija u Bosni bila podređena armiji bosanskih Srba. Predstavnici porodica ubijenih kritikovali su što suđenje nije rasvetlilo veze Škorpiona sa Beogradom. Oni ukazuju da je ovu jedinicu kasnije – u kosovskom sukobu 1998. – angažovalo srpsko ministarstvo unutrašnjih poslova.»,

prenosi ovaj liberalni dnevnik iz Minhena. Tradicionalni «Frankfurter algemajne cajtung» objavio je veliku analizu o ulozi Evropske unije u rešavanju kosovskog pitanja:

«Predlog o budućem statusu Kosova kojeg je krajem marta specijalni izaslanik Ujeidnjenih nacija Marti Ahtisari predao u Njujroku predviđa nekoliko nosećih uloga. Evropska unija bi u vremesnski neodređenoj fazi međunardno nadzirane nezavisnosti trebalo da predstavlja najviši autoritet. Međunarodni civilni predstavnik će voditi računa da vlada ispunjava sve odredbe iz rešenja o statusu. On će, kao specijalni predstavnik Evropske unije, istovremeno biti i veza sa civilnom misiom evropske bezbendosne i odbrambene politike za jačanje pravne države na Kosovu. Ali, Rusija neće da podrži Ahtisarijev plan ako on bud enametnut Srbiji čije se političko rukovodstvo manje ili više žestoko opire otcepljenju Kosova. Plan se ne dopada ni nekim članicama Evropske unije. Grčka, koja je tradicionalni prijatelj Srba, Slovačka, Španija, Rumunija i Kipar imaju suštinske primedbe na ideju da nekadašnja pokrajina jedne države odlukom Ujedinjenih nacija bude otcepljena i nezavisna. One se boje da će to biti pravni prsedan koji bi, u Španiji recimo, mogao da ohrabri separatističke nacionalne pokrete ili, u slučaju Kipra, omogućio izdvajanje severa ostvra koje naseljavaju i okupiraju Turci. U krajnjem zbiru, ipak, odluku da liće Ahtisarijev polan i angažman Evropske nije biti ostvareno donosi Rusija svojim pravom veta. Dovoljno će biti i da s euzdrži od glasanja.»,

smatraju ove konzervativne dnevne novine iz Frankfurta na Majni. U renomiranom «Veltu» takođe čitamo opširnu analizu naslovljenu sa «Protektorat Kosovo»:

«Svetlo na kraju tunela bi, što se Kosova tiče, moglo da bude i svetlo nadolazeće lokomotive.Ukoliko situacija u pokrajini ostane kakva jeste, Albanci u njoj će svoju sudbinu uzeti u svoje ruke. A ukoloiko bude izmenjena, Srbi će učiniti sve da to spreče i da mobnilišu Rusiju kao svog zaštitinika. Evropska unija se nije gurala da preuzme ulogu redara. No, nema nikog drugog ko bi je odmenio. Ovo je do sada najozbiljniji test za zajedničku spoljnu i bezebdnsu politiku u kojem će biti teško objediniti interese svih država Unije. Na Balkanu đavoli ne spavaju mirno. Ako ne bude bilo održivog rešenja za Kosovo raspašće se i Bosna i Hercegovina. I jedno i drugo su tvorevine koje se teško mogu nazvati državama, nastale iz ratova i građanskih ratova, koje su smirene razumnom upotrebom spoljne sile ali čiji problemi nisu rešeni. Sada treba da bude formiran protektorat koji bi sprečio Albance da krenu u avanturu, srpskoj manjini uklonio egzistencijalne strahove a Beograd pomirio sa porazom kojim je 1999. zapečaćen kosovski rat Srbije protiv Albanaca i NATOa protiv Srbije. Dva preduslova su odlučujuća: da Savet bezbednosti, pre svega Rusija, bude kooperativan i da Evropljani ponude dugoročni okvir koji bi danas Srbiju i Kosovo a sutra Bosnu i Hercegovinu privoleo, tačnije primorao, na mirnije međusobno ophođenje.»,

zaključuje ovaj konzervativni dnevnik iz Berlina.