1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Propada li srpski jezik?

Marina Maksimović6. mart 2008.

Srpskim jezikom danas govori oko 10 miliona ljudi širom sveta. Jezik svakodnevnom upotrebom izmiče naporima istraživača da ga obuhvate i normiraju, te ga formiraju ljudi koji njime govore i to bez ikakve kontrole.

https://p.dw.com/p/DJGx
Jastuk - lepa stara srpska reč?Foto: starstyling.net

I dok nas školski sistem uči jedno, život, pak, ima svoj sopstveni uticaj na jezik, što je sasvim prirodno, kaže lingvista Vlada Ðokanović: ''Život teče; i u jeziku i u životu sve se menja. I ono što neki danas zovu raspadanjem i rastakanjem jezika zapravo su samo promene jezika. Moji sinovi, recimo, to ne vide kao nekakvo raspadanje srpskog jezika, za njih je to srpski jezik danas.''

Skraćenice, nominalizacija, optimizacija, ...

Svedoci smo da danas zbog sve bržeg tempa života i u jeziku dolazi do skraćivanja iskaza. Srpski jezik tako se sve više nominalizuje. Od 7 postojećih padeža, u upotrebi su 3 ili 4, a glagolski oblici su se gotovo isključivo sveli na prezent, perfekt i futur. ''Kada bejah bio - pluskvamperfekat. Nikada ga nećete čuti ili upotrebiti. Jezici se tako uprošćavaju. Sa sve manje stvari, kombinovanjem, mi sad dobijamo sve više jezika. To je na neki način optimizacija jezika.''

Jastuk, ćebe, dušek, čaršav,...

Takva optimizacija prema Ðokanovićevim rečima ne narušava bogatstvo jednog jezika, kao što to, prema njegovom mišljenju, ne čine ni strane reči i izrazi koji su sastavni deo svih svetskih jezika. Od skoro pola miliona reči u upotrebi u srpskom jeziku samo je 35 do 40 hiljada identifikovano kao srpsko ili, pak, slovenskog porekla.

''Ja vam garantujem da ćete od 8,5 miliona Srba možda naći njih par stotina koji znaju da kada uveče legnu u krevet legnu na tursku reč 'dušek' , koja je prekrivena turskom reči 'čaršav', da stave glavu na tursku reč 'jastuk' i pokriju se opet turskom reči 'ćebe' ili pak turskom reči 'jorgan'.''

Srpski jezik nije manje srpski zbog svih takvih promena. On samo generiše potrebe ljudi i živi sa njima. Osnovna leksika je zapravo tvrdo jezgro svakog jezika i ona je nepromenljiva. U srpskom jeziku to jezgro postoji od XII veka i po njemu će se on uvek prepoznavati i identifikovati kao srpski jezik, kaže Ðokanović i dodaje: ''Ne treba niko da se plaši da će srpski nestati ili propasti. Jezici traju i žive dokle god ima ljudi koji se njima služe.''