1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Pronađeni nepoznati notni rukopisi Baha i Hendla

8. jun 2005.

Rukopisi nepoznate kompozicije Johana Sebastijana Baha i jedne kantate Georga Frindriha Hendla su otkriveni u bibliotekama u Vajmaru i Minhenu. Stručnjaci su juče saopštili da se radi o spektakularnim otkrićima od najvećeg značaja po istoriju muzike.

https://p.dw.com/p/BAnc
U Vajmarskoj bibiloteci pronađen rukopis Johana Sebastijana Baha
U Vajmarskoj bibiloteci pronađen rukopis Johana Sebastijana Baha

U slučaju Bahove kompozicije se radi o muzici na tekst duhovne pesme u dvanaest strofa, Johana Antona Milijusa, naslovljene «Sve sa bogom i ništa bez njega». Kompozicija je nastala u oktobru 1713, i posvećena je rođendanu Hercoga Vilhelma Prvog od Vajmara u Saksoniji. «To je i jedinstveni primer Bahove arije u strofama, vrste koja se u Nemačkoj oko 1700. godine veoma negovala», rekao je direktor Bahovog arhiva u Lajpcigu, Kristof Volf.

Ovaj rukopis sadži samo dve stranice, ali je to dovoljno da maksimalno uzbudi muzikologe u biblioteci Ana Amalija u Vajmaru. «Pravo je čudo da te dve stranice Bahove notne sveske nisu izgorele u požaru septembra prošle godine», rekao je glavni restaurator zadužbine Vajmarske klasike, Matijas Hagebek. Jednostavno, zbirka sa notama u kojoj su se nalazile i te dve nepoznate stranice su u trenutku požara slučajno bile na drugom mestu. Prava slučajnost.

Sada je već predloženo da novopronađena Bahova arija premijerno bude izvedena na godišnjicu požara čuvene biblioteke u Vajmaru. Partitura je vež data na pripreme čuvenom britanskom dirigentu i izvođaču barokne muzike, Džonu Eliotu Gardineru.

I u bavarskoj državnoj biblioteci je zabeležno isto toliko senzacionalno itkriće: Pronađene su nepoznate note kantate za sopran i čembalo, Georga Fridriha Hendla. Rukopis je od izuzetne umetničke vrednosti, rečeno je u biblioteci u Minhenu. Saopšteno je takođe da identikofanje Hendlovog rukopsia nije bilo ni malo jednostavno, jer se radilo o veoma retkom rukopisu kompozitora koji je odstupao od njegovog uobičajenog načina ispisivanja nota. Takozvani autograf se nalazio u zbirci rukopisa Džona Kristofera Smita, Hendlovog bliskog saradnjika. A zbirka je, pak, muzička zaostavština istoričara Vilhelma Hajnriha fon Rilea, koju je Državna biblioteka u Minhenu kupila 1899. Hendlova kantata je u tom rukopisu kompletna i obuhvata jedanaest stranica notnog teksta.