Privatizacija nemačke Železnice
25. jul 2007.Ali ima i tekstova o temama sa prostora Balkana.
List “Ziddojče Cajtung” donosi tekst ilustrovan velikom kockom koju podignutu uvis nose mnogobrojne ruke Albanaca ispred jedne zgrade UN u Prištini. Oni demonstriraju protiv neuspelog plana Martija Ahtisarija i zahtevaju referendum o nezavisnosti. Jedna od parola na engleskom ispisana na kocki glasi: “Uzmite ovaj paket i idite dodjavola”. Autor teksta kaže da je EU pred dilemom. Bez saglasnosti Albanaca i Srba, naći će se pred ključnim ispitom. Istovremeno opadaju šanse da se pitanje Kosova reši u okviru rezolucije UN. Poslednji pokušaj šefova diplomatija EU jeste formiranje “Trojke” zajedno sa Rusima i Amerikancima u cilju uspešnog okončanja pregovora. Ipak EU je duboko rascepljena. S jedne strane su Holandija, Danska i Švedska koje favorizuju američku poziciju, i koje su spremne da priznaju nezavisno Kosovo bez blagoslova UN. Drugu grupu čini oko 12 država koje odbijaju rusku politiku blokade, ali i jednostrano proglašenje nezavisnosti. Medju njima su Grčka, Rumunija, Bugarska. A odredjeni broj država je još uvek neodlučan”, piše list “Ziddojče Cajtung.”
A list “Frankfurter Algemajne Cajtung” piše da Vašington želi dalje pregovore putem Kontakt grupe. Uz to je formirana i Trojka za Kosovo, koju čine predstavnici Amerike, Rusije i EU. Iz Vašingtona se čuje da američka Vlada neće zaoštravati odnose sa Rusijom u vezi sa Kosovom, zbog već postojećih problema u Iraku, ali i sukoba sa Rusijom oko raketnog odbrambenog sistema u Evropi”, prenosi list “Frankfurter Algemajne Cajtung.”
A o privatizaciji nemačke železnice list “Tagescajtung” kritički piše:
“Država je već rasprodala nemački Telekom i poštu. Time je zadovoljila interese investitora, koji su u potrazi za profitabilnim objektima. Najnovija žrtva iluzorne privatizacije jeste Nemačka železnica. Ovo nije samo do sada najveći saobraćajno politički naum Velike koalicije, već i njen najveći skandal. Za 5 milijardi evra će se prokockati četvrtina preduzeća koja danas vredi barem 180 milijardi. Obrazloženje: Železnici je potreban novac za ulaganja i ekspanziju u inostranstvu. Odlučujući lontra argument glasi: Država ne želi više da se meša u saobraćajnu politiku. Ali Vlada će se žaliti na halapljivost investitora. Oni neće brinuti o dostupnosti pojedinih regiona koji zavise od automobilskog saobraćaja, već o sopstvenom profitu”, zaključuje list “Tages Cajtung”.