1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Presude Miloševićevom sistemu vlasti

pripremila Vesna Čolić27. februar 2009.

Haške presude šestorici bivši srpskih i jugoslovenskih zvaničnika za zločine nad Albancima na Kosovu 1999. godine, jedna je od najvažnijih tema u gotovo svim nemačkim dnevnim novinama.

https://p.dw.com/p/H2Ht
Haški tribunal tokom izricanja presude
Haški tribunal tokom izricanja presudeFoto: ICTY

Jedna oslobađajuća presuda i 96 godina zatvora, naslov je u listu Frankfurter algemajne cajtung. To je bio jedan od najkomplikovanijih procesa i jedna od najvažnijih presuda Haških sudija: u četvrtak su izrečene presude protiv šestorice koji su pomagali Slobodanu Miloševiću da čitavu deceniju teroriše Balkan. Proces koji je započeo nekoliko meseci nakon Miloševićeve smrti protiv bivših protagonista njegovog režima, bio je više od procesa protiv šestorice optuženih za ratni zločin. Suđenje tim ljudima, bilo je istovremeno i suđenje Miloševićevom sistemu vlasti. Najpoznatiji među optuženima je Milan Milutinović, koji je 1997. nasledio Miloševića na mestu predsednika Srbije. On je politički preživeo pad Miloševića u oktobru 2000, i do kraja 2002. ostao predsednik Srbije. U januaru 2003. Milutinović se dobrovoljno predao Haškom tribunalu.

Iznenađujuća presuda u Hagu, piše Špigel u internet izdanju. Tribunal Ujedinjenih nacija za bivšu Jugoslaviju, oslobodio je bivšeg predsednika Srbije Milana Milutinovića od optužbe za ratni zločin na Kosovu. Ostalim optuženima izrečene su visoke zatvorske kazne. Sudsko veće je oslobađajuću presudu protiv bivšeg predsednika Srbije obrazložilo time da nije dokazano da je bivši predsednik Srbije učestvovao u zločinima nad Albancima na Kosovu. Ostali optuženi su za ulogu u proterivanju stotina hiljada Kosovskih Albanaca i jezive zločine srpskih trupa dobili zatvorske kazne do 22 godine, navodi Špigel onlajn.

Perspektive Opela?

Radnici Opela zabrinuti zbog mogućih otpuštanja
Radnici Opela zabrinuti zbog mogućih otpuštanjaFoto: picture-alliance/ dpa

Komentator Frankfurter algemajne cajtunga smatra da nacija koja je izmislila automobil, auto industriju ne može ostaviti na cedilu. Istovremeno sa mnogo saosećanja se upiru pogledi na Riselhajm gde na hiljade Opelovih radnika brinu brige zbog pretnje da će njihovi pogoni biti zatvoreni. Radnici su izašli na ulice, ali realnost takođe ne treba izgubiti iz vida. Sindikati i političari zahtevaju evropski poslovni model koji bi Opelu omogućio samostalnu perspektivu. O tome kako bi on izgledao priča se još od Božića. Odgovora još nema.

U Zidojče cajtungu tema dana je budućnost Saba i Opela. Egzistencijalna kriza američkog auto-koncerna Dženeral motorsa se preteći nadvija nad prilike u Opelu i Sabu. Zahtevi su postavljeni: Dženeral motorsa treba da prestane da poput limuna cedi svoje evropske „ćerke firme“. Amerikanci treba da preuzmu odgovornost. Pitanje je kako se Opel i Sab mogu spasiti? Izdvajanjem, otcepljenjem od majke koncerna? Uz pomoć velikih državnih garancija i novih kredita? San koji mnogi sanjaju je pojava novog investitora koji ima novac.

Više od 3,55 miliona nezaposlenih

Posledice privredne krize sve jače se odražavaju i na nemačko tržište rada. Frankfurter algemajne cajtung na prvoj strani objavljuje izveštaj Savezne agencije za zapošljavanje u Nirnbergu o najnovijem razvoju situacije. Broj nezaposlenih je u februaru porastao za 63.000, na više od 3,55 miliona nezaposlenih. Iako još uvek nema znakova masovnog otpuštanja radnika, i to pre svega zahvaljujući slanju radnika na prinudne odmore, broj prijava nezaposlenih se brzo povećava. Stopa nezaposlenosti je tako samo u toku februara porasla sa 8,3 na 8,5 odsto.